Siesta za krave kao zaštita od toplotnog stresa

Stočari u Ujedinjenom Kraljevstvu traže način kako da zaštite svoje životinje od toplotnog stresa izazvanog visokim temperaturama. Jer, na taj bi način pozitivno uticali na proizvodnju mlijeka i dobrobit životinja. Guardian informiše da su rješenje pronašli u "siestama" u zatvorenom prostoru za krave koje su ljeti na paši. 

Osjetljive na visoke temperature

Za goveda, a posebno za mliječne rase, toplotni stres može biti uzrok smanjenja proizvodnje mlijeka za 10 do 15 posto, manje plodnosti i pobačaja.

"Krave se na temperaturi od 25°C osjećaju kao mi na 40°C", kaže Ed Bailey iz George Farm Vets u Wiltshireu. Naveo je da ova osjetljivost povezana s organima za fermentaciju hrane koji stalno stvaraju mnogo toplote.

Mliječne krave su najosjetljivije, a rase goveda za meso i ovce su otpornije. Svinje i perad se uglavnom drže u zatvorenom, no Ujedinjeno Kraljevstvo ima i veliki broj svinja u uzgoju na otvorenom.

Većina mliječnih krava drži se tokom ljeta na ispaši, a industrija se suočava s činjenicom da to nije uvijek dobro. Tom Chamberlain, veterinar i konsultant za poljoprivredu, je rekao da one počinju da pokazuju znakove stresa kada se temperatura poveća iznad 20ºC.

Siesta za životinje

Pojam sijeste je poznat većini, a osmišljena je u Španiji da poljoprivrednim radnicima pruži odmor i predah tokom najtoplijeg dijela dana. Upravo je takav koncept zaštite preslikan i primijenjen u stočarstvu.

Poslije jutarnje muže mliječne krave se ispuštaju na pašu, a najtopliji dio dana se vraćaju u štale. Ponovo se puštaju poslije popodnevne muže i na polju ostaju pasti sve dok se vidi. Tako se izbjegava negativan uticaj pregrijavanja životinja.

Zatvoreni objekti pružaju bolje uslove i mogu da omoguće rashlađivanje životinja uz dobru ventilaciju, ventilatore i razne prskalice.

Hlad drveća godi svinjama

Uzgajivači svinja eksperimentišu sa sadnjom drveća kako bi životinjama ljeti pružili hlad i prostor za boravak. Marianne i Bertel Hestbjerg iz Danske su posadili brzorastuću topolu kojoj je trebalo samo pet godina da se mogu koristiti kao hladovina za svinje.

Marianne kaže da su prije imali oko tri životinje koje bi uginule zbog toplotnog stresa, jer se svinje ne znoje. Istakla je da se hlad drveća pokazao veoma efiksnim kod prašenja, jer su krmače izložene manjem stresu.