Prosječna proizvodnja po kravi u Republici Srpskoj 3.800 litara, u EU skoro duplo više

Proizvodnja i prerada svježeg mlijeka jedan je od najznačajnijih poljoprivrednih sektora u Republici Srpskoj. Posljednjih godina proizvodnja sirovog mlijeka bilježi odstupanja i oscilacije kada je riječ o količini i vrsti, navodi u svojoj analizi sektora mljekarstva Lazo Šegrt iz Republičkog zavoda za statistiku RS.

Proizvodnja čvrstih mliječnih proizvoda (sirevi, namazi, maslac, mlijeko u prahu) koji imaju veću tržišnu vrijednost i dugotrajnost, nisu značajno zastupljeni u proizvodnom programu mljekara i čine svega 18% od ukupne proizvodnje.

"Stoga ova grupa mliječnih proizvoda dominira u uvoznom asortimanu, jer je to jedini način da se zadovolje potrebe stanovništva", zaključuje Šegrt.

Dominantno kravlje mlijeko

U analizi ističe posljednje raspoložive rezultate Ekonomskih računa u poljoprivredi, prema kojima je vrijednost ostvarene proizvodnje mlijeka svih vrsta (kravlje, kozije i ovčije mlijeko) tokom 2023. godine u Republici Srpskoj iznosila oko 320 miliona KM. Tako mljekarstvo pripada oblastima sa najvećom vrijednošću primarne poljoprivredne proizvodnje i učešćem u ukupnoj vrijednosti ostvarene poljoprivredne proizvodnje od 12,3% koja se dodatno uvećava preradom mlijeka u različite proizvode.

Nekoliko posljednjih godina proizvodnju mlijeka karakteriše stabilnost proizvodnje koja se kreće oko 285 miliona litara godišnje. Dominantna je proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka koje u prosjeku čini oko 98% od ukupno ostvarene proizvodnje svježeg mlijeka, dok su u značajno manjem procentu zastupljene proizvodnje kozijeg (oko 1,5%) i ovčijeg mlijeka (oko 0,5%).

Lani je proizvedeno ukupno oko 282 miliona litara sirovog kravljeg mlijeka što je neznatno smanjenje od 1% u odnosu na godinu ranije. Broj muznih krava smanjen je za nešto više od sedam hiljada grla ili devet posto u periodu od 2020. do 2024. godine.

"Na dan 1. decembra 2024. godine, broj muznih goveda iznosio je 73.857. Prosječna mliječnost krava u Srpskoj, iznosila je oko 3,8 hiljada litara po grlu. Iako se broj muznih grla smanjio u posmatranom periodu, povećanje produktivnosti odnosno unapređenje mliječnosti muznih grla je uticalo na stabilnost proizvodnje", precizira Šegrt.

No, iako proizvodnja po muznom grlu raste i dalje nije na zadovoljavajućem nivou i iznosi u oko 3,8 hiljada litara po muznoj kravi, što je za oko 50% manje u odnosu na evropski prosjek koji je dostigao 7,8 hiljada litara po muznoj kravi u 2023.

Krave rekorderke iz Prnjavora i Dervente: Holštajnka nadmašila 15.000 litara mlijeka

Putem raspoloživih statističkih podataka uočene su i značajne razlike u ostvarenoj mliječnosti u krupnim poljoprivrednim gazdinstvima (oko 5,5 hiljada litara) u odnosu na mala porodična poljoprivredna gazdinstva (oko 2 hiljade litara). Nosioci proizvodnje mlijeka u Republici Srpskoj jesu porodična gazdinstva koja daju oko 95% ukupne proizvodnje.

Kravlje mlijeko

Od ukupno 281,6 miliona litara kravljeg mlijeka proizvedenih prošle godine, najveći dio - 128,1 milion litara, organizirano su otkupile mljekare. Od te količine, 94 miliona litara otkupile su mljekare registrirane na području RS, dok su ostalu količinu od 34,1 milion litara otkupile mljekare sa područja FBiH.

"Relativno nizak procenat otkupljenog mlijeka ukazuje na ekstenzivnost i nisku tržišnu orijentiranost domaće proizvodnje mlijeka. Naime, najveće količine mlijeka u vrijednosti od 153,5 miliona litara ili 54,5% od ukupne količine sirovog mlijeka, završava u preradi na farmama, odnosno u proizvodnji sira, kajmaka, kiselog mlijeka i drugog, ili se koriste za vlastitu potrošnju i direktnu prodaju i ishranu podmlatka", ističe ovaj statističar.

Veliki potencijal

Prošle je godine, kako navodi u analizi, u okviru mljekara prerađeno ukupno 97,9 miliona litara kravljeg mlijeka i proizvedeno 73.342 tone različitih mliječnih proizvoda (uključujući i surutku). Sa druge strane, oko 80 miliona litara sirovog mlijeka potrošeno je na proizvodnju mliječnih proizvoda na gazdinstvima i tom prilikom proizvedeno je oko 37.162 tone mliječnih proizvoda (uključujući konzumno mlijeko, a bez surutke).

"Mljekare su od proizvođača otkupile sirovog mlijeka u vrijednosti od oko 90 miliona KM, a tržišna vrijednost mliječnih proizvoda proizvedenih u Republici Srpskoj i realiziranih na tržištu iznosila je 171 milion KM. Čini se da su potencijali, ove generalno vitalne industrije, značajno veći u odnosu na ono čime trenutno raspolažemo", napominje Šegrt, koji se u opširnoj analizi osvrnuo i na proizvodnju pojedinačnih mliječnih proizvoda u mljekarama, preradu na gazdinstvima, ali i vanjskotrgovinsku razmjenu.

Tako navodi da je uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište Republike Srpske u 2024. godini iznosio ukupno 37,2 miliona KM i značajno je veći u poređenju sa prethodnom godinom, za 6,2 milona KM ili 19,8%. Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda također je zabilježio rast od 5,6 milona KM ili 11,4%.

Crna Gora i Njemačka ključni partneri

Najviše proizvoda dolazi iz država Evropske unije iz kojih se u RS u prosjeku uvozi oko 75% od svih mliječnih proizvoda, dok preostalih 25% dolazi iz država CEFTA. Zaključuje da su Crna Gora i Njemačka ključni vanjskotrgovinski partneri.

Udruženje poljoprivrednika: Srbija zabranila uvoz mlijeka iz BiH, tražimo recipročne mjere

"Crna Gora predstavlja najznačajnije tržište za plasman mliječnih proizvoda iz Republike Srpske. Tokom 2024. godine izvezeno je proizvoda u vrijednosti od 19,3 milona KM, što je čak 34,4% od ukupno ostvarene vrijednosti izvoza. Sa druge strane, Republika Srpska je tokom 2024. godine najviše mliječnih proizvoda uvezla iz Njemačke, i to u vrijednosti od 5,4 miliona KM ili 14,5% od ukupne vrijednosti ostvarenog uvoza", precizira statističar.

Potrošnja svih mliječnih proizvoda po glavi stanovnika Republike Srpske je tokom 2024. iznosila oko 107,5 kilograma, na osnovu čega se može zaključiti da ne zaostajemo značajno u tom pogledu za razvijenim državama Evropske unije. U strukturi potrošnje mliječnih proizvoda dominira mlijeko za piće sa vrijednošću od 53,8 kilograma godišnje po stanovniku, potom 33,4 kilograma fermentisanih proizvoda i sira sa 10,9 kilograma na godišnjem nivou.