Prepoznajte ga na vrijeme, veći broj krpuša može uzrokovati i uginuće janjadi

Krpuša (Melophagus ovinus), vrsta je ektoparazita proširena po cijelom svijetu pa tako i u nas. Živi parazitskim načinom života na ovcama i rjeđe kozama.

Odrasli oblici su sitni, ali ipak golim okom vidljivi insekti veliki svega 5 mm. Smeđe su boje, dlakavog plosnatog tijela, bez krila pa podsjećaju na krpelje otkud im i naziv. Grizu kožu i hrane se krvlju.

Cijeli život krpuše se odvija na životinji. Ima osebujan život pa se tako ženka pari već nakon nekoliko sati po izlasku iz larve. Već za četrnaest dana izleći će ličinku i tako svake sedmice tokom razdoblja od četiri mjeseca. Larva se već za nekoliko sati zakukulji te se novi insekti izlegu za tri do četiri sedmice i odmah se hrane krvlju. Na tok razvoja unutar larve utječu temperature okoliša. Najidealnija je ona u rasponu od 20 do 30 stepeni Celzijusa. Životni ciklus može završiti već za mjesec dana.

Kako se prenosi?

Prenosi se direktnim kontaktom sa zaraženom ovcom i to najčešće na janjad. Najveći problemi nastaju tokom bređosti. Fenomen još uvijek nije razjašnjen. Posebno se brzo prenosi tokom zime u skučenim nastambama te kao i kod ostalih ovčjih ektoparazita problem jenjava tokom ljetnih mjeseci.

Glavni značaj ovog ektoparazita je u oštećenju, smeđoj obojenosti i smanjenoj vrijednosti runa. Krpuša kontinuirano grize za razliku od krpelja pa nastaje opsežnija i snažnija iritacija kože. Zaražene životinje same sebe grizu, grebu i snažno trljaju te samopovrjeđivanjem stvaraju rane koje se znaju inficirati bakterijama. Životinje slabe, što ima za posljedicu smanjeni prirast, osobito u janjadi. Smanjuje se i mliječnost.

Veliki broj krpuša može dovesti do slabokrvnosti, posebno u janjadi. Iako su smrtni ishodi rijetki, zaražena janjad može i uginuti ako se ne liječi. U posljednje vrijeme je otkriveno da može prenijeti značajne bolesti uzrokovane mikroorganizmima (Rickettsia slovaca, Rickettsia raoultii, Bartonella sp., Borelia burgdorferi).

Načini liječenja 

Iako sitni, insekti su vidljivi golim okom. Njihovu prisutnost možemo uočiti i promjenom boje runa. Na prvi pogled podsjeća na krpelja, no za razliku od grinje koja se fiksira za kožu, krpuša se giba kroz runo. Detaljnijim pregledom runa se mogu uočiti sljepljene kukuljice. Karakteristično je i smeđe obojeno runo. 

Danas ne postoji široki spektar lijekova kao u prošlosti. Na tržištu su dostupni tzv. makrociklički laktoni (injekcija) i piretrini (za prskanje i natapanje). Kukuljice su otporne na lijekove pa se liječenje mora ponoviti za 24 do 28 dana. Kako ektoparazit živi u runu veoma je važno prethodno liječenju ošišati ovce. Karantenski pregled ovaca mora obuhvatiti i ovog ektoparazita čime će se spriječiti daljnji problemi. 

^{*Fotografija krpuše u krugu, izvor zbornik predavanja 19. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u RH}