Potvrđeno za Agroklub: Antraks u Bosanskom Grahovu, uginulo 10 goveda

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva potvrdilo je za Agroklub da je na području općine Bosansko Grahovo utvrđena pojava antraksa (bedrenice), čime su potvrđene informacije koje smo jučer objavili.

Kako navode, 24. avgusta 2025. godine Veterinarska stanica LI-VET d.o.o. Livno uzela je uzorke krvi tri uginule životinje i poslala ih na analizu na Veterinarski fakultet u Sarajevu, zbog sumnje na ovu zaraznu bolest. Analizom dostavljenih uzoraka, 27. avgusta je potvrđeno prisustvo uzročnika antraksa.

"Na imanju je do momenta pisanja ukupno uginulo deset goveda", stoji u odgovoru FMPVŠ na naš upit.

Poduzete mjere

Kako dalje navode, Kantonalna veterinarska inspekcija odmah je poduzela sve zakonom propisane mjere tj. životinje su zakopane na propisan način i izvršena je sanacija terena u skladu sa Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bedrenice kod životinja.

"Veterinarska inspekcija vrši epidemiološko istraživanje koje podrazumijeva i pribavljanje informacija koje će ukazati na činjenice na koji je način došlo do pojave oboljenja", dodaju.

Iz Ministarstva naglašavaju i da je u Kantonu 10 već prisutan antraksni distrikt u Livnu, što upućuje da se bolest i dalje povremeno pojavljuje na ovom području. Više informacija bit će poznato nakon dostavljanja inspekcijskog zapisnika.

Podsjetimo, Agroklub je jučer objavio prve nezvanične informacije o antraksu na području Bosanskog Grahova, a sada je i zvanično potvrđeno da je riječ o ovoj zoonozi.

Bolest se na području Livna javljala i 60-tih godina prošlog vijeka, pa je zbog toga dio Livanjskog polja 2010. godine proglašen bedreničkim distriktom, na kojem životinje moraju preventivno biti vakcinisane sve do 2030. godine.

Putevi prijenosa zaraze

Kako su ranije upozorili iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, antraks je zarazna bolest koja pogađa prvenstveno biljojede (goveda, ovce, koze), ali se može prenijeti i na ljude koji dođu u kontakt sa zaraženim životinjama, kontaminiranim proizvodima ili tlom koje sadrži spore bakterije Bacillus anthracis.

Obično se ne širi sa životinje na životinju ili s čovjeka na čovjeka. Kada se spore antraksa progutaju, udahnu ili uđu u tijelo kroz ogrebotine ili posjekotine na koži, mogu se razmnožavati i proizvoditi toksin.

Insekti mogu prenositi bakteriju između životinja. Stočna hrana može biti kontaminirana antraksom ako sadrži koštano brašno zaraženih životinja. Ljudi se mogu zaraziti ako rukuju ili sudjeluju u klanju bolesne životinje ili su u kontaktu s kontaminiranim životinjskim proizvodima (kao što su meso, krv, vuna, koža, kosti).

Simptomi antraksa ovise o načinu zaražavanja i mjestu infekcije, ali obično se javljaju unutar sedam dana. Međutim, do pojave simptoma može doći u roku od jednog dana pa sve do dva mjeseca.