Pretraga tekstova
Poštujući sanitarni protokol, Brazil, najveći globalni izvoznik govedine, odmah je obustavio izvoz u Kinu te o svemu obavijestio Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja.
Dva atipična slučaja goveđe spongiformne encefalopatije (GSE), poznatije kao kravlje ludilo, potvrđena su prije tri dana u dvije brazilske klaonice. Ovu je informaciju u subotu potvrdilo tamošnje Ministarstvo poljoprivrede, stočarstva i opskrbe, piše uol.com.br.
Riječ je o dvije životinje poodmakle dobi.
Poštujući sanitarni protokol, Brazil, najveći globalni izvoznik govedine, odmah je obustavio izvoz u Kinu te o svemu obavijestio Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja.
Uključivši ova dva, ovo je peti slučaj atipične GSE u posljednje 23 godine od kako se ova bolest prati.
Atipičnom se smatra kada potječe od samoga goveda, obično u starijih životinja. Odnosno, kada nije povezana s vanjskim utjecajima ni s unosom kontaminirane hrane zbog čega se smatra da nema rizika za zdravlje ljudi i životinja.
Sličan se slučaj u Brazilu dogodio i prije dvije godine. Inače, ova zemlja nikada nije registrirala pojavu klasičnog GSE.
No, u slučaju izvoza u Kinu, u skladu sa sanitarnim protokolom potpisanim između ove dvije zemlje, izvoz govedine je privremeno obustavljen, a provodit će se sve dok kineske vlasti ne ocijene čitavu situaciju potpuno sigurnom.
Kravlje ludilo ili goveđa spongiformna encefalopatija je smrtonosna neurodegenerativna bolest goveda koja se prvi put pojavila u Velikoj Britaniji 1986. godine, a kod ljudi devet godina kasnije.
Ovu su pojavu uzrokovali prioni, čestice sitnije od virusa, građene od otpornih bjelančevina kojima je bilo zaraženo koštano brašno dobiveno preradom klaoničkih otpadaka zaraženih ovaca, a koje se koristilo u prehrani goveda. Ta je vrsta hrane zabranjena za upotrebu prije 20 godina.
Europska unija početkom srpnja ove godine ukinula je zabranu korištenja nusproizvoda životinjskog podrijetla u hranidbi svinja i peradi.
Naime, prerađeni životinjski proteini koji ostaju nakon klanja svinja mogu se koristiti u hranidbi peradi i obrnuto. Većina država članica EU podržala je tada ovaj prijedlog, dok su Francuska i Irska bile suzdržane.
Dva su razloga ponovnog uvođenja koštanog brašna u hranidbi stoke. Prvi je taj što EU Zeleni plan i strategija Od polja do stola potiču upotrebu nusproizvoda iz prehrambene industrije, a drugi je promicanje upotrebe održivih i lokalnih sastojaka u izradi stočne hrane.
Smatra se da je rizik od kontaminacije mali, no zabrana korištenja koštanog brašna u hrani za krave, ovce i druge preživače ipak ostaje na snazi.
Tagovi
Kravlje ludilo GSE Goveđa spongiformna encefalopatija Govedina Bolest Rizik
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !