Europske direktive pogađaju proizvođače jaja
Nakon svinjogojske, voćarske i govedarske proizvodnje, u problemima je i hrvatski peradarski sektor. Moglo se to, između ostaloga, zaključiti iz izjava peradara koji su sudjelovali na jučerašnjoj radionici koju je u prostorima Županijske komore Osijek organiziralo Ministarstvo poljoprivrede (MPRR) u suradnji s nizozemskim Ministarstvom ekonomije. Na skupu je ujedno predstavljen i Projekt o primjeni propisa kojima se uređuje način držanja nesilica u EU.
O Projektu su govorili Ranka Šimić, iz Uprave za veterinarstvo MPRR-a i Ernst Beitler, viši savjetnik u nizozemskom Institutu za praktičnu obuku specijaliziranom za uzgoj i ishranu peradi. Šimić je pritom navela kako je Projekt započeo 2009. godine i traje dvije godine, a za cilj ima implementirati direktive EU u naše zakonske okvire, te upoznati i pripremiti peradare za način uzgoja kakav se traži u EU.
Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu u Županijskoj komori Osijek, potvrdio je da se hrvatski peradarski sektor, koji inače već godinama trpi oscilacije u proizvodnji, trenutačno nalazi u velikim problemima.
- Veliki peradarski sustavi rade isključivo na samodostatnosti proizvodnje, a mali su potpuno dezorijentirani. Imaju velikih problema s plasmanom proizvoda, nemaju čvrstu poziciju na tržištu ni kvalitetnu kreditnu podršku da bi se razvili, rekao je Nad, te dodao kako se u tom sektoru očekuje aktivniji angažman MPRR-a. Nad navodi da unatoč određenim ulaganjima u taj sektor, proizvodnja jaja nije doživjela značajniji porast.
- Nekada su na području Slavonije i Baranje bili izuzetno dobro organizirani kooperativni odnosi koji su seljacima donosili dobre prihode. Međutim, nakon restrukturiranja tog sektora mali su proizvođači “izgubili tlo pad nogama” i nestali s tržišta.
Na radionici se okupilo desetak predstavnika peradarskih farmi s područja Slavonije i Baranje, koji su naveli da još uvijek nemaju pravih informacija i ne znaju što ih čeka u EU, odnosno, hoće li se uopće moći na tržištu nositi s tamošnjim peradarima.
Neki od njih, kao Goran Bendeković, direktor i vlasnik farme Slavonija jaje iz Vuke, koji drži približno 6.000 nesilica, izjavio je da se više ne može nositi ni s domaćom konkurencijom, a kamoli sutra s onom iz EU, te da ozbiljno razmišlja o zatvaranju farme koja je, kako dodaje, punih 15 godina hranila tri obitelji.
- U zemljama EU jaje košta samo 4 do 5 centi. To je cijena po kojoj mi nikad nećemo moći prodavati jaja. Posebno mi smeta što su u naše ime pregovarali oni koji nisu nikad ni ušli u farme, te što se stalno uvodi i propisuje nešto novo, tek što otplatiš jednu investiciju ide druga i tako unedogled, rekao je Bendeković, te dodao da prema njegovoj procjeni 95 posto peradarskih farmi nema uvjete za držanje nesilica kakve traži EU. To je potvrdila i Ranka Šimić, naglasivši da je u Hrvatskoj registrirano 156 farmi jaja od kojih većina ne udovoljava zahtjevima EU.
Zdravko Crnčan, vlasnik farme iz Marijanaca, izjavio je da je osnovni problem peradarskog sektora razjedinjenost proizvođača. “Smatram da bez udruživanja i osnivanja dva do tri sabirna centra jaja, hrvatskim peradarima, malima i velikima, nema opstanka”, rekao je Crnčan.
Ernst Beitler istaknuo je da EU od 1. siječnja 2012. godine napušta kavezni uzgoj koka nesilica i da uvodi slobodni uzgoj, odnosno stajski način. U Hrvatskoj je sustav držanja koka nesilica u tzv. neobogaćenim kavezima (stari koji ne udovoljavaju uvjetima EU) dopušten do ulaska RH u EU, a upotreba takvih kaveza treba prestati najkasnije 12 mjeseci nakon pristupa.
Autor: Zdenka RUPČIĆ
Povezana stočna vrsta
Pod peradarstvom se prvenstveno podrazumijeva uzgoj kokoši, pura, gusaka i pataka. Od peradi se dobivaju izuzetno kvalitetne glavne namjernice poput jaja i mesa, ali uz njih tu su... Više [+]
Tagovi