Osočne jame i lagune sprečavaju zagađivanje životne sredine

Poljoprivreda predstavlja jedan od većih zagađivača životne sredine. Jedan od razloga je neadekvatno odlaganje čvrstog i tekućeg stajnjaka. Ono može izazvati velike ekološke probleme, kako po sam ekosistem, tako i po površinske i podzemne vode. Problem se rješava izgradnjom odgovarajućih objekata za smještaj čvrstog i tečnog stajnjaka.

"Odlaganje i čuvanje stajnjaka je neophodno iz više razloga. Svježi stajnjak mora prvo proći proces fermentacije, pa se kao zreli stajnjak izvozi, rastura i zaorava na parceli. Samo izvoženje i rasturanje mora biti u razdoblju godine kada to sa jedne strane dopuštaju klimatski uslovi, a sa druge strane iziskuju potrebe biljaka koje će se na parceli uzgajati", pojašnjava savjetodavac Vladimir Stanković.

Objekat treba obezbjediti prikupljanje stajnjaka za period od šest mjeseci

Objekat za skladištenje stajnjaka gradi se od materijala koji su nepropusni za vodu, kako bi se spriječilo izlivanje, ispiranje ili oticanje stajnjaka u životnu sredinu. Gradi se na najmanje:

• 20 metara udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge stajaće vode;
• tri metra udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita pet metara i više;
• 10 metara udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka, na nagnutim terenima uz vodotokove sa nagibom većim od 10%;

Objekat bi svojim kapacitetom trebalo obezbijediti prikupljanje stajnjaka za period od šest mjeseci. 

Stajnjak u jesen izaziva glodare

Osočne jame se grade u neposrednoj blizini objekta za skladištenje čvrstog stajnjaka

Za prikupljanje tečnog dijela čvrstog stajnjaka koriste se osočne jame. To je podzemni betonski objekat, izgrađen od materijala nepropusnog za vodu, pokriven betonskom pločom i otvorom za pražnjenje. Gradi se u neposrednoj blizini objekta za skladištenje čvrstog stajnjaka.

"Kapacitet samih osočnih jama se obračunava prema količini tečne faze stajnjaka, koju ne upije prostirka za period od šest mjeseci. Ta se količina treba kretati u granicama od 5% do 10 % od ukupne količine izlučevina tečne faze jednog uslovnog grla. Količina stajnjaka obračunata prema uslovnom grlu iznosi 45 do 55 kg/UG/dan u zavisnosti od učešća prostirke. Važno je napomenuti da kod preživača ta količina iznosi 55 kg/UG/dan, a kod nepreživača 45 kg/UG/dan. Takođe kod preživača odnos čvrste i tečne faze je 3:2, a kod nepreživača 2:3", otkriva Stanković.

Osočna jama se koristi i za prihvaćanje atmosferskog taloga i vode za održavanje higijene u samom objektu. Povezana je kanalima za izđubravanje u stajama.

Lagune - drugi izbor za prikupljanje stajnjaka

Za skladištenje tečnog stajnjaka koriste se i lagune. Za njih je potrebno iskopati zemlju sa ili bez podizanja zemljanih nasipa. Mogu biti betonske, lagune sa plastičnom folijom i lagune obložene slojem gline.

"Betonska laguna se izgrađuje od armiranog betona i može se oblagati folijom u cilju povećanja stepena sigurnosti od oticanja stajnjaka kroz zidove lagune. Laguna sa plastičnom folijom je zemljana laguna obložena plastičnom folijom. Dno i zidovi lagune se moraju obložiti folijom i to u dva sloja. Između slojeva folije se postavljaju drenažne cijevi koje povezuju lagunu sa revizionim šahtom. Laguna obložena slojem gline se poslije zemljanih radova presvlači slojem gline. Nanošenje gline treba obezbijediti sprečavanje isticanja i najmanjih količina stajnjaka iz lagune", objašnjava Vladimir Stanković.