Pretraga tekstova
Veterinar pokušao terapijom liječiti jarad i koze, rezultata nije bilo. Tek je obdukcija pokazala nedostatak bakra.
Općina Tomislavgrad odbila je nadoknaditi štetu vlasniku Braniteljske zadruge "Zlatna feta" Šujica, Ivici Mioču, kojem su uginule desetine grla jarića i koza. Prije nego je podnio zahtjev za odštetu, farmer je, očekivano, obavijestio veterinara kako bi ustanovio uzrok. Pokušano je i liječenje, ali bez rezultata.
Kako se broj uginuća povećavao, voditelji ove zadruge su podnijeli prijave općinskoj Službi za civilnu zaštitu, iz koje dobijaju odgovor – "zahtjev je odbijen kao neosnovan".
Veterinar je 25. oktobra 2023. godine po prijavi vlasnika da dolazi do ugibanja jaradi izašao na teren. Simptomi prilikom pregleda bili su slinjenje, kašljanje, malaksalost, dijareja i visoka tjelesna temperature.
"Pristupili smo liječenju te sama terapija nije dala rezultate, jarad su i dalje ugibala u periodu od 25. oktobra 2023. do 15. februara 2024. uginulo je i deset koza", naveo je veterinar u svom zapisniku.
Budući da terapija nije davala rezultate, 25. januara je uzorkovana krv koza i poslana na Veterinarski zavod u Bihać na pregled na zarazne bolesti (bruceloza, Q groznic, aklamidija), a rezultat je bio negativan. Lešine koza su poslane na obdukciju na Veterinarski fakultet u Sarajevu, kojom je utvrđen nedostatak bakra u organizmu.
Vlasnici su zahtjev za odštetu podnijeli 28. marta ove godine, nakon dobijenih nalaza, a iz Službe za civilnu zaštitu su naveli da je odbijen, između ostalog, i što se uginuće ne može dovesti u vezu sa prirodnim i drugim nesrećama, te da prijava nije stigla u roku od osam dana od nastanka prirodne i druge nesreće.
Kako smo već pisali, šteta je nastala uslijed alimentarnih poremećaja u stadu koji su uzrokovani okolinom. Ova problematika zakonski nije definirana. Naime, ishrana koza se bazirala na kabastom obroku tj. sijenu i travama sa lokalnih pašnjaka kao osnovi strategije ishrane koza na farmi, a u cilju smanjenja troškova, plus koncentrirani dio obroka i surutka koju je vlasnik uzimao od lokalnih mljekara i prije davanja kozama istu pasterizirao.
"Na osnovu analiza je uočen problem suficitarnosti obroka mikronutritijentom kalcijem, koji je blokirao normalno usvajanje bakra u organizmu životinja", pojasnio nam je tada poljoprivredni ekspert Dubravko Pocrnja, istakavši i da primarni deficit – manjak nastaje apsolutnim nedostatkom bakra na livadama, sjenokošama.
Mioč kaže da borbu nastavlja. U međuvremenu se žalio i Ombudsmanu za ljudska prava zbog kašnjenja odgovora iz Općine, a što su iz Službe za civinu zaštitu pravdali povećanim obimom posla.
Naredna adresa, prema riječima ovog farmera, će biti resorna ministarstva, kantonalno i federalno.
Tagovi
Farma koza Zlatna feta Šujica Ivica Mioč Nedostatak bakra Uginuće jaradi Uginuće koza
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !