Pretraga tekstova
Tri godine je u istoj pećini živjela sa parom bjeloglavih supova. Za život je odabrala osunčano mjesto, a pored lišća i planinske trave, jede kruh i drugu hranu koju joj iz čamca izbace turisti.
Koza Lepa odmetnula se prije sedam godina na litice kanjona Uvca kod Nove Varoši (susjedna Srbija, op.ur.), a prijatelji su joj orlovi lešinari i gosti ovog rezervata prirode. Kanjon Uvca poznat po svojim meandrima, omiljen je među turistima. On je i dom bjeloglavog supa iz jedne od najvećih kolonija u ovom dijelu Evrope.
Iz čijeg stada je Lepa preko planinskih visova došla na plato Dovratnik, to niko ne zna. Ovo je poznat stočarski kraj pa se pretpostavlja da je iz nekog od okolnih sela. Svi su mislili da se u liticama neće dugo zadržati, ali ona se smjestila u manju pećinu, uzvodno od brane na Uvačkom jezeru i u njoj živi i dan danas.
"Tri godine je u istoj pećini živjela sa parom bjeloglavih supova. Kada su izveli mladunce, orlovi su odletjeli, a ona je ostala sama", kaže Stevo Radovanović, rendžer u Specijalnom rezervatu prirode Uvac.
Veoma brzo po dolasku u litice iznad jezera, Lepa je postala prava atrakcija za mnogobrojne turiste koji u plovilima obilaze stanište bjeloglavog supa, kralja nebeskih visina. Sa kamena na kamen, graciozno kao dama, često se niz stijene spusti do vode kako bi pojela kruh ili drugu hranu koju joj iz čamca na stijene izbace posjetioci rezervata.
"Obično ne ide daleko od pećine, čak ni zimi. Za život je odabrala osunčano mjesto, do koga je kopnom čak i zvjerima skoro nemoguće doći. Snijeg ovde brzo okopni pa za ishranu uvijek ima lišća i suve trave", kažu čuvari priorde u Rezervatu Uvac.
Najatraktivnijim dijelom kanjona Uvca i Uvačkog jezera prošle godine krstarilo je skoro 14.000 turista. Interesovanje je znatno veće, ali odlukom Zavoda za zaštitu prirode Srbije, ograničio je njihov broj kako bi se očuvale brojne ugrožene biljne i životinjske vrste i speološke odlike.
"Kanjon Uvca sa svoja tri jezera pravi je dragulj prirode, zbog čega je odlukom države i stavljen pod strogi režim zaštite. Specijalni rezervat prirode prostire se na 7.500 hektara, stanište je 24 vrste riba dok je kanjon dom za 170 vrtsa prica od kojih je najpoznaatiji bjeloglavi sup. Kanjon obiluje i brojnim pećinama. One su dio Ušačkog pećinskog sistema koji je sa svojih 6.185 metara dužine najveći speleološki sistem u Srbiji", kaže Miljka Dučić, direktorka preduzeća Rezervat Uvac, koje upravlja ovim prirodnim dobrom.
Tagovi
Kanjon Uvca Koza Lepa Stanište bijelog supa Turisti Rezervat prirode Stevo Radovanović Miljka Dučić
Autor
Više [+]
Tijekom tri desetljeća, koliko je u novinarstvu, bio je dopisnik mnogih medija. Omiljene teme su mu iz života mještana planinskih sela, a duboko vjeruje da nema raja bez zavičaja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.