Nova šansa za gatačko goveče: Počela proizvodnja duboko smrznutog sjemena dva bika

Očuvanje autohtonih rasa goveda nije samo pitanje tradicije, dugoročno to znači sigurnije stočarstvo, otpornije životinje i genetski resurs koji se ne može nadomjestiti uvozom. Upravo zato je nedavni početak proizvodnje duboko smrznutog sjemena dva bika rase gatačko goveče u Veterinarsko stočarskom centru u Banjoj Luci značajna vijest za domaće stočarstvo.

Ovo je inače jedina institucija u Bosni i Hercegovini koja se više od sedam decenija bavi proizvodnjom duboko smrznutog sjemena (DSS) rasplodnih bikova za vještačko osjemenjavanje krava.

Sjeme je još uvijek u testnoj fazi

Prema riječima dr. vet. med. spec. Ljiljane Čančar iz Veterinarsko-stočarskog centra Banja Luka, nije prvi put da se u ovom centru proizvodi DSS pomenute rase, ali je prvi put urađena genotipizacija bikova u Institutu za genetičke resurse Republike Srpske, što je značajno za očuvanje i širenje populacije ove autohtone rase, što i jeste glavni cilj.

Bikovi su porijeklom iz gatačkog sela Žanjevica, vlasnika Vladimira Beatović. Kao i svi ostali, prije dolaska u VSC su bili podvrgnuti provjeri zdravstvenog statusa životinja i zakonski propisanim analizama (Program mjera zdravstvene zaštite životinja u Republici Srpskoj), od strane Veterinarske stanice Gacko u saradnji sa Veterinarskim institutom "Vaso Butozan".

"Sredinom septembra ove godine, bikovi su stasali da bi se polako uvodili u proces proizvodnje duboko smrznutog sjemena. S obzirom na to da se radi o mladim životinjama, njihovo sjeme je još uvijek u testnoj fazi, te se ne može govoriti o nekoj ozbiljnijoj proizvodnji", pojašnjava dr. vet. med. spec. Čančar, dodavši da prema dosadašnjoj analizi, postoji tendencija poboljšanja sjemena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu, te se značajnija proizvodnja DSS-a očekuje za nekoliko mjeseci.

Kontrola kvaliteta

U laboratoriji se, kako dalje navodi, vrši i kontrola kvaliteta bikovskog sjemena, najmanje pet puta, i to tri puta u toku proizvodnje prije smrzavanja, jednom nakon odmrzavanja sjemena na 38^oC, te jednom dodatno prije distribucije na teren za svaki pojedinačni ejakulat.

"Distribuira se samo ono sjeme koje ima minimalno 50% progresivno pokretljivih i maksimalno do 2% patoloških oblika spermatozoida u jednoj dozi. Za ocjenu fertiliteta sjemena ključne su povratne informacije veterinara koji vrše vještačko osjemenjavanje sa terena", dodaje naša sagovornica.

Mikrobiološke analize vrši Veterinarski institut "Vaso Butozan" u Banjoj Luci i Veterinarski fakultet u Sarajevu kako sjemena, tako i krvi i prepucionalnih ispiraka bikova, kao redovnu kontrolu zdravstvenog stanja životinja prema navedenom Programu mjera.

"Ukupan broj proizvedenih doza DSS-a zavisi od potreba na terenu, odnosno od broja plotkinja određene rase da bi se izbjeglo osjemenjavanje u srodstvu. U skladu s tim, nabavljaju se novi bikovi, kako se uobičajeno radi bez obzira na rasu goveda", kaže Čančar, pojasnivši da se sve proizvedene i pozitivno ocijenjene doze DSS-a deponuju u banci sperme, odnosno u depoima VSC-a Banja Luka.

Populacija još nije stabilna

Navedenom postupku, prethodio je petogodišnji rad Instituta za genetičke resurse Banja Luka, institucije koja se bavi očuvanjem svih genetičkih resursa, pa i gatačkog govečeta kome je u ovom periodu posvećena posebna pažnja u očuvanju, zaštiti i promociji.

Počeci, kako navode iz ove institucije, nisu bili laki, ali su uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, napornog rada i podizanja javne svijesti prepoznati i podržani i u Opštini Gacko. Stanje, te 2021. godine je, ocjenjuju, bilo prilično alarmantno, no s ove tačke gledišta jasno je da je mnogo posla urađeno te da su rezultati dobri.

U projekte je ušlo više stotina grla, a nakon urađenih analiza, svake godine rezultati su bili sve više zadovoljavajući. Koordinator projekta genotipizacije i nosilac aktivnosti kada je u pitanju rad na gatačkom govečetu, doc. dr Jelena Nikitović, naučni saradnik na Institutu za genetičke resurse, smatra da populacija još nije stabilna i da treba proširiti rad kako bi izbjegli uzgoj u srodstvu.

U domaćoj banci čuvaju se geni autohtonih sorti i pasmina

"Resorno ministarstvo je povećalo iznos podsticaja koji se odnosi na rasu gatačko govedo, a isplaćuje se vlasnicima koji imaju pozitivne rezultate Instituta za svoje grlo, jedinku, što nam govori koliko je vidljiv i bitan petogodišnji rad i koliko se i ministarstvo zalaže da se pomogne poljoprivrednicima", smatra doc. dr. Nikitović.

Složen proces

Pojašnjava da je sam proces genotipizacije veoma složen, zahtjevan i iziskuje velika finansijska sredstva. Riječ je o procesu koji traje i ima svoje faze, a konačan rezultat je neprocjenjiv ako se ustanovi da je jedinka – grlo pozitivno. Iako je bitna stabilnost populacije i genotipizacija (naučni rad), Nikitović navodi i da je veliki uspjeh postignut na podizanju javne svijesti.

"Poljoprivrednici se 'vraćaju' izvornoj rasi i oni su, pored naučnih radnika i resornog ministarstva, najbitniji u procesu očuvanja gatačkog goveda. Zaštititi jednu rasu od izumiranja je veliko djelo i Institut za genetičke resurse je ponosan na svoje aktivnosti, nastavićemo raditi", poručuje koordinatorica projekta.

Pored gatačkog goveda, Zakonom o stočarstvu definisane su i druge autohtone rase koje vape i čekaju svoj spas, a vremena je sve manje, jednom izgubljeno više se ne može vratiti.