H5N1 izaziva teški mastitis i smanjenu proizvodnju mlijeka kod muznih krava, pad se može produžiti i nakon perioda kliničke pojave upale vimena.
Novo istraživanje tima istraživača s američkog Univerziteta Kornel (Cornell) pokazuje da visoko patogeni soj ptičjeg gripa (HPAI), nazvan virus H5N1, izaziva teški mastitis i smanjenu proizvodnju mlijeka kod muznih krava, a pad se može produžiti i nakon perioda kliničke pojave upale vimena.
Istraživanje opisuje uticaj HPAI na proizvodne činioce i ekonomske troškove mljekarske industrije, pa su tako ekonomski gubici zbog smanjene proizvodnje mlijeka, mortaliteta i ranog uklanjanja iz stada procijenjeni na 950 dolara ( oko 1.600 KM, op.a) po grlu kod kojeg je utvrđen klinički mastitis.
To znači da je ukupan trošak približno 737.500 dolara (više od 1,2 miliona KM) za samo jedno stado koje je tim proučavao. Ovaj iznos nije uključivao tekuće troškove u stadu ili reproduktivne gubitke u njemu, iako je mastitis jedna od značajnih uzročnika smanjenja reproduktivnosti kod muznih krava.
U radu pod nazivom "Uticaj infekcije visoko patogenim virusom ptičjeg gripa H5N1 na mliječne krave" (eng. The impact of highly pathogenic avian influenza H5N1 virus infection on dairy cows), objavljenom 15. jula ove godine u časopisu Nature Communications, istraživači su otkrili da krave klinički zaražene HPAI-om imaju značajno viši rizik od smrti i prijevremenog odlučivanja iz stada. Istraživanje je rađeno na farmi koje uzgaja 3.876 muznih krava u Ohaju.
Najznačajniji nalaz bio je dugotrajno smanjenje proizvodnje mlijeka kod klinički pogođenih krava, rekao je jedan od istraživača i koautor naučnog rada dr Dijego Diel (Diego Diel), profesor virusologije na Odjeljenju za populacionu medicinu i dijagnostičke nauke i direktor Laboratorije za virusologiju u Dijagnostičkom centru za zdravlje životinja (AHDC), na Koledžu veterinarske medicine (CVM).
On kaže da pasterizacija efikasno inaktivira virus, čineći mlijeko bezbijednim za ljudsku upotrebu, ali da smanjenje proizvodnje mlijeka predstavlja ogroman finansijski teret za proizvođače i, ako se sabere sa svim pogođenim farmama, to uzrokuje velike ekonomske gubitke mliječnoj industriji Sjedinjenih Američkih Država. Inače u proizvodnji mlijeka u SAD ima oko 9,3 miliona muznih krava.
Kod krava, mastitis je stanje koje obično karakteriše upala tkiva vimena, često uzrokovana bakterijskim infekcijama.
"Pošto ga uglavnom izazivaju bakterije, a ne virusi, niko nije znao šta se dešava", rekao je Felipe Penja Moska (Felipe Peña Mosca), postdoktorski istraživač u CVM. Naveo je kako je oko 20% stada klinički pogođeno i da se kod ovih krava proizvodnja mlijeka nikada nije u potpunosti vratila.
Od 777 pogođenih krava, sa kliničkim oboljenjem, prema njegovim riječima, skoro 40% (298) izlučeno je iz stada u prva dva mjeseca nakon izbijanja bolesti, bilo zbog smrti ili zato što ih je smanjeni prinos mlijeka učinio manje profitabilnim. "Farma je učinila sve što je mogla da izoluje pogođene životinje", rekao je Moska, ali virus je i dalje bio u stanju da se brzo proširi među kravama za samo 23 dana.
Šta se dešava s kravama zaraženim ptičjom gripom? Mlijeko bacaju
Jedna ključna strategija je sprovođenje mjera biološke bezbijednosti kako bi se ove epidemije svele na minimum, a sljedeći korak je razvoj vakcina, dodao je Penja Moska, koji je bio i prvi autor naučnog rada. Istakao je i da se krave drže najčešće u otvorenim objektima, gdje je lako moguć ulazak zaraženih ptica.
Tagovi
Autor