Mljekarstvo
29.07.2013.

Mljekari najavili burnu jesen

U zadnjih 10 godina u Hrvatskoj je zatvoreno čak 40 tisuća farmi. Da je na svakoj od njih bio zaposlen samo jedan radnik, a bilo ih je i više, izgubljen je cijeli jedan grad. Uzroci su niska otkupna cijena mlijeka, visoki troškovi proizvodnje i veliki krediti

Većina farmi je podignuta uz pomoć kredita. Krediti su dizani u vrijeme kad se za litru mlijeka plaćalo gotovo 4 kune. No, otkupna je cijena drastično smanjena i tu su krenuli problemi.

Branko Kolak ima farmu s 400 muznih krava i 24-ero zaposlenih. Svojim je kravama priuštio klimu. No, za njega nema luksuza niti godišnjeg odmora.

'Danas nismo kreditno izloženi, međutim vrlo teško financijski poslujemo', kaže Branko.

Razlog tome je niska otkupna cijena i visoki troškovi proizvodnje. Od litre mlijeka, više od pola, odnosno, 60 posto ide za stočnu hranu, 20 posto odlazi na režije, gorivo i plaće, a sve ostalo, što je 15-25 posto, je kredit. Od litre mlijeka farmerima ostaje nula ili su još i dužni.

'Kada to zbrojimo vidite da troškovi idu na 100 ili preko 110 posto i zato farmeri dolaze u situaciju da jedu, da tako kažem, vlastitu supstancu.'

Kredit je omča oko vrata većini farmera. Zbog velikih kredita hrvatski farmer ne može konkurirati, primjerice, austrijskom.

'Isto kao kada trkač kreće sa starta, a ovaj drugi je negdje u pozadini i da on njega stigne i da bude ravnopravan u utrci. Tako mi nismo ravnopravni', kaže Antun Laslo, vlasnik farme.
Samo u zadnjih godinu dana u Hravatskoj je propalo oko 3 tisuće farmi.

'Loša je situacija što sad više ne propadaju farme s 10 -15 krava. Odlaze one sa 50. To je 4-5 radnih mjesta po takvom objektu', kaže Kolak.

U propale farme uložene su milijarde državnoga novca. Nema farmi, nema radnih mjesta, a na policama trgovina jednake količine mlijeka. Samo što to mlijeko proizvodi netko drugi.
Poljoprivrednici prosvjede najavljuju za jesen, nakon turističke sezone.