Mlijeko sa mljekomata neće skoro poteći

Nešto što je već provjereno u segmentu mljekarstva i sasvim normalo funkcioniše širom svijeta, pa i u zemljama okruženja, u BiH, bar za sada, nailazi na totalnu nezainteresovanost farmera, ali i samih potrošača.

Uređaji za točenje svježeg kravljeg mlijeka, mljekomati, poput aparata za kafu, čaj i slično, u BiH nailaze na nezainteresovanost, što pokazuje podatak da trenutno u BiH niti jedan farmer, a ni mljekara nemaju registrovan i pušten u puni rad mljekomat. Mogućnost kupovine potpuno svježeg neprerađenog kravljeg mlijeka i u onim količinama koje želi kupac, od 0-24 h očito nije primamljivo u BiH. Ni izuzetno teško vrijeme za proizvođače mlijeka, sa onemogućenim izvozom te izuzetnoj konkurenciji na domaćem tržištu nije podstaknulo farmere da svoje mlijeko pokušaju prodati na neki drugi način, poput mljekomata.

Mljekarstvo u BiH još uvijek tradicionalno

Da bi farmer opstao i izborio se u tržišnoj utakmici, svakako mora konstantno pratiti nove trendove i usavršavati tehnologiju proizvodnje. Mljekarstvo u BiH, barem ono obiteljsko, je još uvijek pod okriljem tradicionalnog sistema proizvodnje. Izvještaji pokazuju da u BiH obiteljska gazdinstva imaju manje od 2 ili 3 grla u proizvodnji u 75% registrovanih obiteljskih farmerskih gazdinstava (FZZS Sarajevo). To je izuzetno mali proizvodni fond, pa čak nekada dovoljan i za opskrbu samo vlastitih potreba.

Drugi problem predstavlja i mentalitet potrošača koji bi se teško mogli priviknuti na ovakav sistem kupovine mlijeka. Barem za sada, mnogo primamljivije je kupovati mlijeko na pijacama, gdje se cijena kreće do 1,5 KM/1l uz mogućnost cjenkanja i spuštanja cijene što bi sa mljekomatima bilo nemoguće. Farmeri i proizvođači mlijeka teško prihvataju nešto novo i odbijaju u velikom broju slučajeva svoj rad i proizvodnju unaprijediti iz one tradicionalne u modernu. To je donekle i razumljivo jer taj korak iziskuje ulaganja i novac kojeg naši farmeri nemaju dovoljno.

Nedostatak novca i zakona

Proizvođači mlijeka nemaju dovoljno sredstava da sami, bez podrške institucija nabavljaju skupe mljekomate i iznajmljuju prostor za njihovo postavljanje. Također, prodaja mlijeka na ovakav način ni u jendom bh. entitetu još nije ni zakonski uređena niti ima zakonskih rješenja i prijedloga. Iz udruženja proizvođača mlijeka FBiH navode da su zajedno sa predstavnicima proizvođača iz RS-a i zastupnicima proizvođača mljekomata obavili sastanak na kome je zaključeno da stanovnici u BiH još uvijek nemaju naviku kupovati mlijeko u ovakvom sistemu, ali i nemaju priliku, te su potrebne edukacije o upravljanju sistemom prodaje putem mljekomata i svakako je potrebna promocija, kako bi se pobudio interes kod potrošača. Cijena postavljanja, instalacije i održavanja bez naknade za iznajmljeni prostor u BiH kreće se oko 30.000 KM.

Neophodna pomoć nadležnih institucija

Pojava prvih mljekomata u BiH je u interesu svih farmera ali i nadležnih rukovodećih institucija koje trebaju dati vjetar u leđa svim zainteresovanim farmerima za uspostavu i korištenje mljekomata u vidu jednog dijela sufinansiranja i podsticaja. Gazdinstva sa desetak muznih krava i optimalnom proizvodnjom od oko 200l/ dnevno su dobar preduslov za realizaciju prodaje vlastitog mlijeka putem mljekomata.

Prvi korak treba da učini država i donese zakonsku regulaciju, a naši bi farmeri trebali pogledati kako funkcioniše ovaj sistem u drugim zemljama, naročito u regiji, poput Hrvatske, gdje se već nalazi preko 60 registrovanih i postavljenih mljekomata (Vesna Mijat G.My maps). Za nadati se da će uskoro neki od farmera prepoznati sve prednosti ovog načina prodaje mlijeka i instalirati prvi mljekomat u BiH.

Foto: depositphotos.com; baloncici