Pretraga tekstova
Do sada se za tradicionalni svinjokolj tražila svinja od 150 do 200 kilograma, međutim toga sada skoro nema. U ponudi će biti klasa svinja od 120 kilograma.
Kraj novembra tradicionalno je rezerviran za sezonu svinjokolja, no rijetko gdje će ga ove godine biti. Afrička svinjska kuga opustošila je obore, a cijene dokusurile ponudu.
U Republici Srpskoj je, prema riječima predsjednika Udruženja uzgajivača svinja regije Gradiška, Srbac, Laktaši i Prnjavor, Dragiše Cvjetkovića, uništeno 50 hiljada grla. Potražnja je veća nego ranije, jer je veliki interes iz Hercegovine, koja se do sada snabdijevala u Semberiji.
"Cijene su više nego lani pa mesne industrije i klanice za kilogram žive vage tovnih svinja treba da izdvoje 4,30 KM plus PDV, dok je za privatna lica pijačni barometar oko 5,50 KM", rekao je Cvjetković, za Glas Srpske.
Do sada se za tradicionalni svinjokolj tražila svinja od 150 do 200 kilograma, međutim toga sada skoro nema. U ponudi će biti klasa svinja od 120 kilograma.
"Razumijemo da je teško izdvojiti 1.100 maraka za jednu svinju. To je zaista udarac na kućni budžet, ali kada se pogledaju svi inputi čija cijena je skočila, odnosno koliko je uloženo u proizvodnju, ta cijena je na granici rentabilnosti za proizvođače", pojasnio je, dodavši da je za kilogram žive vage potrebno odvojiti do šest maraka.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, Mišo Maljčić, podsjetio je da je zbog afričke svinjske kuge smanjena proizvodnja.
"Domaća ponuda je mala, ali ljudi već zovu, pitaju, traže tovljenike od 120 do 150 kilograma, a ima i onih koji traže i od 200 kilograma", rekao je Maljčić.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS tokom septembra 2023. u poređenju sa istim mjesecom godinu ranije, u klaonicama je povećan broj zaklanih svinja za 18,3 posto. Statističari su izračunali da je od januara do kraja septembra zaklano 56.976 grla, a 6.244 u istom periodu lani.
Tagovi
Svinjokolj Krmokolj Afrička svinjska kuga Semberija Tovne svinje Cijena svinja Mišo Maljčić Dragiša Cvjetković
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !