Zašto su važni brojevi mikroorganizama i somatskih ćelija?
U savremenoj animalnoj proizvodnji higijenska ispravnost mlijeka ima veliku važnost. Posebno se ovo odnosi na broj mikroorganizama i somatskih ćelija u sirovom mlijeku. Zavisno od postupaka na farmi i higijene kompletnog procesa ono se može kontaminirati s raznim mikroorganizmima, a posebno s bakterijama od kojih su neke patogene i mogu uzrokovati bolesti kod ljudi i životinja. U smislu higijenske ispravnosti bitno je pomenuti i somatske ćelije koje su u stvari epitelne ćelije vimena i ćelije krvi. Njihov povećan broj je pokazatelj upale vimena (mastitisa).
Mastitis je bolest koja na gazdinstvima može da nanese ogromne gubitke, jer ono od oboljelih krava nije za ljudsku upotrebu. Pored smanjenja predatih količina gubici se ogledaju i u troškovima liječenja. Održavanjem redovne higijene smanjuje se mogućnost nastanka ove bolesti.
U prilog važnosti prisustva somatskih ćelija i mikroorganizama govori činjenica da su zemlje Europske Unije uredbom vijeća EU 92/46EEZ, propisale standarde kvalitete sirovog mlijeka. Između ostalog, kod početnih usklađivanja standarda za sve zemlje EU od 01.01.1994. godine standardi za broj mikroorganizama i somatskih ćelija u 1ml su bili sliedeći:
S obzirom na to da su zahtjevi za higijenskom ispravnošću bivali sve strožiji već od 01.01.1998. godine uvedeni su novi, zahtjevniji standardi:
Naša zemlja, koja pretenduje za članstvo u EU, 2011. godine je donijela novi “Pravilnik o sirovom mlijeku” ( “Službeni list BiH” Broj 21/11 ) te uskladila svoje propise sa propisima EU. Iz tog pravilnika možemo izdvojiti slijedeće:
Da bi se moglo prerađivati, ono mora:
poticati od muzne životinje koja je do poroda najmanje 30 dana ili je od poroda prošlo više od 8 dana;
u slučaju svakodnevnog skupljanja, ono mora odmah biti ohlađeno do temperature ne više od 8ºC ili ne više od 6ºC ako se skupljanje ne obavlja svakodnevno;
da sadrži najmanje 3,2 posto mliječne masti;
da sadrži najmanje 2,8 posto proteina;
da sadrži najmanje 8,5% suhe materije bez masti;
da mu je stepen kiselosti od 6,6 do 6,8ºSH, a PH vrijednost od 6,4 do 6,8;
broj mikroorganizama/ml ≤ 100.000 i
broj somatskih ćelija/ml ≤ 400.000.
Da bi se ispoštovali svi ovi standardi neophodno je poduzeti određene aktivnosti praćenja proizvodnog procesa uz nadzor stručnih osoba. Može kontaminirati u bilo kojem trenutku proizvodnog procesa. Iako je proizvodnja higijenski ispravnog mlijeka veoma široka tema, osnovna pravila se moraju poštovati. U suprotnom će farmer imati posljedice koje se ogledaju u povećanim troškovima proizvodnje, smanjene mliječnosti i sl. Osnovni preduslov za održavanje higijene jesu pravilno izgrađeni štalski i pomoćni objekti koji osiguravaju funkcionalnost, lako održavanje, prozračnost objekta itd.
Prije svega, na samom početku laktacije, minimalno 8 dana od teljenja ono se ne smije predavati za preradu. Naime, mlijeko koje se muze prvih dana nakon oteljenja je kolostrum koji sadrži bitne sastojke za prve dane života kod teladi. Ssadrži velike količine proteina, korisnih aminokiselina a posebno mineralnih tvari kojih ima čak duplo više u odnosu na obično mlijeko. Takođe, jako je bitno pravovremeno zasušenje krava muzara jer je za porast teladi nakon oteljenja od velikog značaja. Hranjive tvari, koje s enalaze u mlijeku, u posljednja dva mjeseca gravidnosti krave su neophodne za razvoj ploda, ali i za kondiciono stanje krave nakon teljenja. Skraćivanje perioda zasušenja može dovesti do slabijeg razvoja teladi i lošije forme krava, mliječne groznice, smanjenja mliječnosti krava u narednoj laktaciji itd.
Da bi se postigao kvalitet u pogledu mliječne masti, proteina i suhe materije neophodno je poznavati vještine sastavljanja dnevnih obroka a zavisno od faze laktacije i fiziološkog stanja krave. U higijenskom smislu podrazumijeva se da je higijena štalskih objekata na visokom nivou, da je obezbijeđena prozračnost štale, da se prostirke za krave redovno mijenjaju, redovno čišćenje stajnjaka i izbacivanje van objekta. Podrazumijeva se i redovno održavanje čistoće aparata za mužu, posuda, laktofriza, prostorija za odlaganje, i ostalog pribora koji se koristi kao i lična higijena ljudi koji rade na farmi koja treba da je na veoma visokom nivou. Ako su ispoštovani ovi preduslovi onda bi se trebali ispoštovati slijedeći koraci kod procesa muže i skladištenja mlijeka:
Pranje sisa i vimena, što podrazumijeva da vime treba osušiti i dezinficirati, Vime se pere čistom tekućom vodom. Kod jače zaprljanog vimena mogu se koristiti PH neutralni sapuni. Prvi mlazovi se ne izmuzavaju u posudu u koju se muze ostalo mlijeko već se izmuzaju vani ili u posebne posude. Nakon mužnje potrebno je izvršiti dezinfekciju sisa i vimena, obaviti pranje i dezinfekcija pribora za mužu nakon završetka muže. Pomuženu količinu je potrebno što prije rashladiti kako bi se spriječilo razmnožavanje bakterija.
Kod hemijske kontaminacije veoma često se pojavljuju rezidue od veterinarskih lijekova te u takvim situacijama treba biti u dogovoru s veterinarom a nerijetko su kontaminacije i usled ostataka hemikalija od čišćenja opreme i štalskih prostorija. Ako se ispoštuju svi opisani procesi zasigurno da će kvalitet sirovog mlijeka biti u skladu sa traženim standardima a ako neki od parametara odstupaju neophodno je potražiti stručnu pomoć veterinara ili inženjera poljoprivrede specijaliziranih za animalnu proizvodnju.
Tagovi
Autor