Kako izgledaju prognoze o proizvodnji i trgovini proteinima za stočnu hranu u EU?

Evropska komisija je objavila najnoviju bilansu stanja proteina za stočnu hranu u EU te dala prognozu o proizvodnji, trgovini u EU (uvozu i izvozu) kao i domaćoj upotrebi širokog spektra izvora ovih tvari u ishrani životinja.

Stabilna potražnja

Prema dostupnim podacima za 2022./23., pretpostavlja se da će potražnja za hranom ostati stabilna na 72 miliona tona sirovih proteina. Uprkos nižoj dostupnosti kukuruza zbog suše, očekuje se da će samodovoljnost EU za sve izvore ovih tvari ostati na 77 posto.

Glavni izvor je krmivo iz zrna kojega ima dovoljno i predstavlja 42 posto ukupne upotrebe hrane za životinje. Udio svih uljarica predstavlja 27 posto ukupne potrošnje proteina u hrani, a žitarica 21 posto.

EU proizvodi samo 24 posto sačme uljarica od količine koja je potrebna za ishranu stoke.

Visoko na dnevnom redu

Razvoj proizvodnje biljnih proteina u EU donosi ekonomsku korist za poljoprivrednike i proizvođače hrane i stočne hrane, kao i niz ekoloških prednosti. Proteinski usjevi doprinose fiksiranju atmosferskog azota u zemljištu.

Njihov razvoj i, općenito, smanjenje ovisnosti EU o uvezenim, koji se koriste za stočnu hranu visoko je na dnevnom redu već nekoliko godina, stoji u saopštenju EK u kojem dodaju da je sada relevantniji nego ikada, s obzirom na rat u Ukrajini i rekordno visoke troškove stočne hrane. 

U svom Saopštenju o sigurnosti hrane EK je objavila namjeru da preispita politiku i prioritete utvrđene u izvještaju o razvoju biljnih proteina u EU za 2018.godinu. Razvoj njihove proizvodnje i potrošnje bit će među ciljevima Komisije u nadolazećim mjesecima, poručuju.