Kakav je postupak sa jaradima nakon jarenja do zalučenja?

Nakon jarenja novorođeno jare treba odmah prihvatiti i iz nosa i usta odstraniti tečnost i sluz. Njegovo normalno disanje će se najbolje uspostaviti ako se ono uhvati za zadnje noge i okrene glavom nadole. Međutim, ako se i dalje javlja problem sa disanjem potrebno mu je pomoći primjenom vještačkog disanja ili trljanjem gužvom slame.

Maksimalno četiri sata po partusu

Odmah zatim ga treba približiti majci da bi mogla da ga oliže. Međutim, ukoliko kod koze ponovo krenu trudovi i ona počne da se sprema da ojari drugo, neophodno je prvo jare obrisati gužvom slame, sijena ili čistom krpom i premjestiti na dio sa suhom prostirkom.

"U većini slučajeva pupčana vrpca sama pukne pri porođaju, ali ukoliko se to ne desi treba je prekinuti za širinu šake od stomaka. Podvezivanje nije potrebno, ali je dobro da se njen kraj dezinfikuje umakanjem u tinkturu joda", ističe savjetodavac za stočarstvo Ivica Tomić.

Ubrzo nakon jarenja, prema njegovim riječima, mladunče ustaje i traži majku da sisa. Zato je veoma je važno da ono što prije nakon porođaja posisa kolostrum koji je bogat lako svarljivim proteinima, zaštitnim antitijelima i mineralnim materijama. Ako jare to nije sposobno da samo učini, treba mu pomoći da dođe do majke i posisa kolostrum. Također je veoma važno da počne da sisa u periodu od maksimalno četiri sata po partusu, jer će u protivnom postati suviše slabo, sa vjerovatnoćom da ugine. S obzirom na to da se sastav kolostruma brzo mijenja u pravcu normalnog mlijeka, treba nastojati da ono što više sisa majku (četiri do pet puta) u roku od 24 sata.

Škartiranje novorođenčadi

Ukoliko je suviše slabo da posisa kolostrum treba mu dati bočicu sa cuclom u kojoj je spremljen kolostrum pomuzen od majke. U slučaju da koza iz bilo kog razloga ne može da podoji mladunče, treba mu obezbijediti kolostrum neke druge koze ojarene istog dana. Kolostrum majki koje su ostale bez jaradi može da se čuva u zamrzivaču do sljedeće sezone partusa.

"Nakon što je jare posisalo kolostrum i koza završila sa partusom, neophodno je pregledati sve novorođene jariće radi prve selekcije i eventualnog odstranjivanja onih koji nisu sposobni za život", ističe Tomić i naglašava da su najčešći razlozi za škartiranje nedovoljna tjelesna razvijenost, hermafroditizam, nedostatak nepca, nepravilnosti u građi vilice, nogu…

Zato ih je neophodno isključiti iz daljeg gajenja jer su mane takve da se ne mogu tokom života popraviti, a onu ostavljenu u zapatu je potrebno obilježiti privremenim načinom obilježavanja, dok stalno obilježavanje obaviti u starosti od mjesec dana.

Poslije sedam dana prelazak na čvrstu hranu

Tokom prvog mjeseca života ishrana jaradi je bazirana na majčinom mlijeku. Ako je koza imala više njih i ima teškoća zbog nedostatka mlijeka, ona treba da se podmetnu drugoj koja ima dovoljno mlijeka. Već nakon sedam dana od rođenja treba ograditi i prostor za njihovo prihranjivanje i postepeno navikavanje na koncentrovanu i kabastu hranu i opremiti ga sa dovoljno čiste prostirke u količini 200 gr slame po mladunčetu.

"Tokom prvog mjeseca jarad treba stalno kontrolisati u cilju otkrivanja eventualnih mana. U tom periodu treba posebno obratiti pažnju na dvije urođene pojave, a to su prisustvo dodatnih malih sisa na trbuhu i rogatost", savjetuje Tomić ističući da dodatne sise mogu da se jave kod jaradi oba spola. Kod ženskih grla one nisu problem ako nisu povezane sa vimenom, a u suprotnom prisustvo dodatnih sisa koje luče mlijeko stvara problem prilikom muže i potpomaže pojavu mastitisa.

Tri načina tova jaradi - koja ishrana je bolja?

Dodatne sise kod takvih grla treba odstraniti i od njih ne treba ostavljati muške potomke za priplod.

Obezrožavanje u prvim sedmicama života

Rogatost odraslih koza nije poželjna pojava, pa se preporučuje da se što prije obavi obezrožavanje jaradi. Inače prirodno šuta grla se odlikuju nekim karakteristikama koje nisu poželjne, manje su otporna, daju više muška grla, sitnija su, a i velika je vjerovatnoća da će se parenjem oba šuta roditelja dobiti neplodno potomstvo.

"Obezrožavanje se radi u prvim sedmicama života. Obično se koriste razna hemijska sredstva, ili pribor za termičko obezrožavanje. Taj postupak treba izbjegavati kod starijih grla jer je vrlo bolan za životinju.”

Tokom prva tri mjeseca života, po njegovim riječima, dnevni prirast jaradi je 150 do 180 grama, a da bi se izračunao prirast neophodno je svakog mjeseca mjeriti jarad. Ako je prirast manji od pomenutog potrebno je provjeriti da se ne radi o nekoj bolesti. U tom periodu je potrebno obaviti i kastraciju muških potomaka namijenjenih za tov. Kastriranje se obavlja kada jarad dostigne masu od 15 kg.

Za priplod i tov

Tokom prva dva, do dva i po mjeseca, potrebno je razvrstati mladunce po polu da bi se spriječilo međusobno uznemiravanje u tovu. Ocjena razvijenosti polnih organa muške jaradi može se uspješno obaviti u uzrastu od tri mjeseca. U tom periodu radi se i izbor mladih grla za priplod, i to kako za remont sopstvenog stada, tako i za prodaju kao priplodni materijal. Sva ostala koja nisu izabrana za priplod prodaju se kao tovna.

U slučaju da nije urađeno ranije, sa tri mjeseca, zalučuje se sva jarad. Ishrana majčinim mlijekom duže od šest mjeseci može u kasnijem periodu života da izazove određene probleme sa koštanim sistemom. Vrlo važan zootehnički postupak koji se obavlja u uzrastu od tri mjeseca jeste i trajno obilježavanje priplodne jardi. Obilježavanje se obavlja tetoviranjem u uho, ili na donju neodlakavljenu stranu repa, ili pomoću markice koje se stavljaju u uho ili obješene na vratnom kaišu.