Je li nas sramota raditi na farmi? Arifagić: "Zaposlio bih odmah tri radnika"

Ni jedna od najvećih govedarskih farmi u Bosni i Hercegovini, Arifagić Investment iz Kozarca, ne pronalazi lako radnike. Vlasnik, Jusuf Arifagić, nastoji održati proizvodnju, uprkos nestabilnom ambijentu u kojem se nalazi domaća poljoprivreda.

Iako je tehnologija na farmi moderna, izmuzišta automatizovana, a radni uslovi mnogo bolji nego što većina zamišlja ovaj posao, i ovdje se suočavaju sa najvećim izazovom: pronalaskom kvalitetne radne snage.

"Zaposlio bih odmah tri radnika. Imam radna mjesta u izmuzištu i u štali", kaže Arifagić, dodavši da je sve teže pronaći ljude koji žele raditi i koji mogu savladati osnovna znanja potrebna na modernoj farmi, gdje su poslovi daleko od teškog fizičkog rada.

Dva dana radna, dva slobodna

Organizacija posla, dodaje, više je nego korektna. Radnici u izmuzištu rade dva dana, pa imaju dva slobodna. Dolaze ujutro u 6 sati, završavaju do 13.30, ponovno dolaze u 18 i završavaju oko 21.30h. Mjesečno rijetko ko premaši 120 - 130 radnih sati, a prosječna plata ne pada ispod 1.500 KM, uz topli obrok od oko 250 KM. Ipak, kvalitetne radne snage nema.

Radnik na izmuzištu, kako pojašnjava, trebao bi imati određeno znanje o zdravlju krave, mastitisu, izgledu vimena, higijeni. Ovaj drugi, bi obavljao klasične poslove na održavanju štale.

"Iako TMR nahrani, radnik treba nagrnuti hranu pred krave, brinuti o ishrani teladi, pošto je velika količina teljenja, u decembru i početkom januara očekujem preko 50 teljenja, svako tele treba zbrinuti, držati ga u posebnom prostoru minimum 15 dana. Milk taxi je unutra, znači sve automatizirano", priča nam.

Na farmi u Kozarcu je oko 700 grla i trenutno je zaposleno 14 radnika, još tri rade u Petrovcu gdje se bavio tovom. Nekada je zapošljavao 29 ljudi, no, zbog nekonkurentnosti u tovu bikova, bio je prinuđen smanjiti broj grla, pa samim time i broj uposlenih.

"Ja se mogu vrlo brzo vratiti na 1.000 - 1300 grla. Konačni kapacitet farme u Kozarcu do 5.000 grla, jer već imam projektovano novih 6 štala, svaka je kapacitet 700 grla, sve što je potrebno za izgradnju tih objekata je to riješeno", kaže naš sagovornik koji je više od 5 hektara zemljišta pretvorio u građevinsko i dobio sve upotrebne dozvole.

Redovno vrši reviziju ekološke dozvole koja uključuje šest evropskih standarda, a ima i evropski izvozni broj. "Svakih pet godina vodim novu ekološku dozvolu, imam ispunjene sve uslove, sa željom da napravimo modernu komercijalnu farmu, ono što je zastupljeno u Evropi na čemu počiva poljoprivredna proizvodnja EU i svijeta."

Zaštiti i male

Dodaje kako je vrlo bitno sprovesti Strategiju ruralnog razvoja i zaštititi male proizvođače na selu koji će čuvati tradiciju, ali i da velika komercijalna preduzeća moraju na neki način postati tradicija koja će se prenositi s koljena na koljeno, ukoliko planiramo i imati poljoprivrednu proizvodnju.

On danas najčešće uspije zaposliti ljude između 55 i 60 godina, "one iz Titovog sistema" koji, kako kaže, imaju radne navike i znanja. "Oni obično imaju još par godina do penzije i takvi ljudi su najzahvalniji, znaju šta znači rad u sistemu", kaže vlasnik jedne od najvećih farmi u BiH.

Kad doživite govedarstvo u Italiji jasno vam je zašto tu životinju u svijetu zovu blago

Smatra da mnogi imaju krivu percepciju o poslovima u poljoprivredi. "Samo spominjanje štale, krave i ostalog valjda je danas sramota, sramota je raditi na jednoj farmi, u poljoprivredi. Ne znam da li nas smatraju ljudima drugog reda, da nismo jednako vrijedni kao i ostali. Uglavnom, vrlo je teško naći kvalitetnog radnika."

Obrazovni sistemne prati tržište

Ističe kako ni školski program nije prilagođen potrebama poljoprivredne proizvodnje, odnosno modernim sistemima i metodama proizvodnje. Sve je manje i onih koji se uče ovom poslu na malim seoskim domaćinstvima.

"Obrazovni sistem Bosne i Hercegovine, nema određene linije ili smjerove, koji će učiti djecu da upravljaju savremenom mehanizacijom, oranju modernim traktorom, koji se programira ili ima kompjutersko upravljanje. Također, imamo moderna izmuzišta i druge stvari u štalama, a nemamo nikakve smjerove za to - na primjer, tri godine srednja poljoprivredna škola gdje bi djeca učila određeni dio stočarstva, poput upravljanja opremom", kaže ovaj farmer, dodavši da poljoprivredni tehničari izlaze iz škola sa vrlo vrlo siromašnim znanjem.

Dakle, promjene su nužne. U ovoj zemlji, kako kaže, moraju početi vladati zakoni koji će stvarati pravnu državu i društvo jednakih šansi, zadržati mlade, obrazovane, eminentne ljude i privući mladost iz 52 zemlje svijeta, "gdje imamo djecu koja su obrazovana na prestižnim svjetskim univerzitetima, ali i kapital starije generacije, bh. dijaspore koji se mjeri na u milijardama maraka."

"Nikada u historiji BiH, bosanskohercegovački ljudi ili bosanska mladost nije bila intelektualno jača i obrazovana kao danas. Kad bi to upotrebili, i kreirali nove proizvode, uključili nauku kao vizu za budućnost, uveli pravdu u državu i prestali je krasti, garantujem da bismo u roku četiri godine zaposlili 100 hiljada mladih stručnjaka", ističe Arifagić.

Retrogradni politički sistem

Nažalost, kako navodi, zbog retrogradne politike u zadnjih 25 godina, BiH je postala posljednja stanica, gdje ljudi čekaju mezare i groblja.

"Ja znam šta znači lutati svijetom i biti bez domovine. Automatski si osuđen na nestanak, samo je pitanje vremena. Smije li Bosna i Hercegovina to dopustiti sebi?", pita ovaj poljoprivrednik, istakavši kako BiH spada u jednu trećinu zemalja na planeti gdje su najoptimalniji uslovi za opstanak ljudskog roda, posmatrajući mogućnosti proizvodnje.

Šta bi samo, kako kaže, druge države dale za naših 5 miliona hektara zemljišta. Ističe i kako mnogi ne znaju da je Norveška radila studiju o Bosni i Hercegovini koja kaže da je ovo jedna od posljednjih oaza gdje se može proizvoditi organska ili zdrava hrana.

"Gotovo 80% našeg zemljišta je pripremljeno za organsku proizvodnju zato što od rata do danas nismo koristili umjetna gnojiva. Imamo 256 rijeka najbogatija smo zemlja u Evropi sa hidropotencijalom pitke vode. Svih 256 rijeka ima perfektnu vodu na svome izvoru. Mi je do ušća zagadimo da u njoj ne možeš noge oprati."

Kaže kako će maćehinski odnos prema državi i poljoprivredi uništiti ono što nam je Bogom dato te kako mu se čini da se ide prema tome da posljednja velika pljačka države bude prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima, u bescjenje.

"Ima li ova država ikakve robne rezerve? Ne daj Bože da se desi bilo kakva havarija. Ako nam zaustave uvoz žita u roku od 15 dana, mi smo gladni. A na drugoj strani, 5 miliona hektara zemljišta i četiri godišnja doba. Možemo imati dva miliona grla, proizvoditi milijarde litara mlijeka, slijediti našu tradiciju, imamo osam sireva svjetske klase", navodi naš sagovornik

Kao ključni problem za ovakvo stanje u sektoru vidi nepostojanje krovne institucije, odnosno ministarstva poljoprivrede na nivou države. Podsjeća da i najsiromašnije afričke zemlje imaju svoju nacionalnu poljoprivredu, a Bosna i Hercegovina sa tolikom tradicijom u poljoprivrednoj proizvodnji hrane nema.