Ishrana životinja u organskoj proizvodnji

Stočarska proizvodnja prema organski principima zasnovana je na iskorištavanju pašnjaka, odnosno kabastih i koncentriranih hraniva proizvedenih na organski način. Sistem držanja je slobodan, što doprinosi boljem zdravlju životinja, a također omogućava ispoljavanje prirodnog ponašanja životinja.

"Prelaskom na organske sisteme stočarske proizvodnje može se značajno doprinijeti smanjenju zagađenja životne sredine i očuvanju ekološke ravnoteže. Kod nas postoji dovoljno površina pod pašnjacima, kao i oranica na kojima se može proizvoditi krmno bilje u organskim uvjetima proizvodnje", ističe savjetodavac stočarstva Kosovka Jakšić iz PSSS.

Bez upotrebe sintetičkih i umjetnih supstanci

Kada se govori o organskom sistemu stočarske proizvodnje, jasno je da su svi proizvodi proizvedeni bez upotrebe sintetičkih i umjetnih supstanci. Za ishranu stoke ne koriste se stimulatori rasta, umjetne boje, urea, mikroorganizmi, sintetičke aminokiseline i druge supstance. Sve potrebe životinja za hranom, u različitim periodima razvoja, moraju biti ispunjene.

"Obrok je izbalansiran prema potrebama životinja, radi osiguranja uravnoteženog rasta, razvoja i dobrog zdravlja životinja. Hrana se priprema u formi koja dozvoljava životinjama da iskažu prirodne navike u ishrani i zadovolje svoje potrebe. Svježa voda i hrana trebaju biti dostupne životinjama tokom cijelog dana", objašnjava Jakšić.

Dodaje da je životinje potrebno hraniti organski proizvedenom hranom, najpoželjnije sa vlastitih površina. Postotak nabavljene organske hrane može biti do 60%.

Zamjena za mlijeko nije dozvoljena

Ishrana mladih mora se zasnivati na majčinom mlijeku, ili organski proizvedenom mlijeku. Telad i ždrijebad se mlijekom hrane tri mjeseca, jagnjad i jarad 45 dana, a prasad 40 dana. Ukoliko nije moguća ovakva ishrana, mora se tražiti dozvola inspekcije za upotrebu mlijeka sa konvencionalnih farmi. Korištenje zamjena za mlijeko nije dozvoljeno.

Kako izgleda organski obrok za životinje?

Obrok mora sadržavati najmanje 60% suhe tvari, koja potiče od krmnog bilja, svježe ili sušene kabaste hrane ili silaže. Može se nabaviti najviše do 10% konvencionalnih hraniva za preživare, odnosno 20% za druge vrste životinja, kada se ne može nabaviti hrana organskog porijekla. Učešće konvekcionalnih hraniva u obroku ne smije biti veće od 25% suhe tvari obroka.

"Dnevni obrok živine treba sadržavati najmanje 65% žitarica. Krmno bilje, svježa ili sušena kabasta hrana ili silaža su dio dnevnog obroka za svinje i živinu. Pri konzerviranju stočne hrane mogu se koristiti konzervansi kao što su bakterije, gljivice, enzimi, mravlja, octena, mliječna i propionska kiselina", napominje Kosovka Jakšić.