Ima li perspektive za "baby beef" proizvodnju?

Nezainteresiranost, ekonomska neopravdanost, nedostatak stručnog znanja te nedostatak potpore države baby beef proizvodnji, ovakav su tip tova junadi u BiH potpuno gurnuli u drugi plan. Zbog minimiziranja ove proizvodnje, teško ju se može pronaći i u nekim statističkim podacima u odnosu na druge proizvodnje u segmentu govedarstva.

Baby beef junad ulaze u završni tov sa 130-150 kg, kada već imaju sposobnost preživanja hrane. Za ovu proizvodnju koriste se muška telad holstein-frizijske i simentalske rase, a najbolje je koristiti telad tovnih rasa čiste krvi. Telad se drži u grupama od 10 do 15 jedinki, a režim ishrane u završnom tovu (II faza), zasniva se na koncentratnim smjesama do finalnih težina od 270 do 350 kg.

Da ovaj tip tova junadi nema svjetliju budućnost, pokazuje činjenica da je u poslijednjih nekoliko godina domaća kvalitetna telad preusmjerena na tržište klanja pri jako niskim završnim težinama, čime se značajno promijenila tehnologija tova junadi, a uvozna jeftinija telad postala je osnovica proizvodnje mesa. Iako BiH raspolaže svim prirodnim resursima za uspješnu baby beef proizvodnju, apsurdno je da su statistički podaci o njoj poražavajući. Sasvim logično, nameće se pitanje: Zašto se baby beef proizvodnja ne pokuša intenzivirati i unaprijediti?

BiH junetinu najviše uvozi iz zemalja EU

Prema podacima Federalnog Zavoda za statistiku FBiH, u proteklom razdoblju, najviše se junetine u BiH uvezlo isključivo iz zemalja EU, posebice iz Nizozemske, Njemačke, Austrije, Hrvatske i Srbije.

BiH nema ni približno zadovoljavajući broj goveda pa ne može zadovoljiti niti svoje potrebe, što se odrazilo i na proizvodnju izuzetno kvalitetnog mesa mlade junetine (bijelog mesa) poznatijeg kao baby-beef, koji se u zemljama EU izuzetno cijeni te ima visoku otkupnu cijenu.

Problem uzgoja dodatno pojačava i nepostojanje strateškog plana za razvoj gospodarstva. Osim toga, BiH nema matično knjigovodstvo niti uzgojne planove, niti na federalnom niti na državnom nivou, a nema niti jedinstveno Ministarstvo poljoprivrede na nivou države. Ukupno gledajući, u takvim je uvjetima farmerima iznimno teško unaprijediti proizvodnju te ponuditi dovoljne količine kvalitetnog proizvoda za izvozna tržišta.

Kako motivirati farmere?

Veliki zahtjevi na tržištu EU, za baby-beef mesom, a posebice u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj (EU – Market Analysis 2013.), nisu dovoljan motiv farmerima u BiH, jer osnovni kamen spoticanja su nedostatak sredstava i državne potpore. Od lokalne pa sve do najviše samouprave, farmeri nemaju podršku.

Najbolji motiv i generator svakom farmeru je državna potpora putem:

• Redovnih isplata poticaja i subvencija
• Premija na određenim proizvodnim kvotama
• Osigurane potpune stručne pomoći kroz poljoprivredne zadruge i udruge proizvođača
• Reduciranog prekomjernog uvoza
• Osiguranog izvoznog tržišta kroz državnu politiku

Ukoliko bi se gore navedeni segmenti u potpunosti ispunjavali, baby beef proizvodnja bi imala svjetliju budućnost, no ipak samo sa naglaskom izvoza u zemlje EU, koje su spremne prihvatiti odgovarajuće cijene kvalitetnog mesa mlade junetine koja nema trend intenzivnog otkupa na domaćem tržištu jer su cijene za domaće otkupljivače neprihvatljive i previsoke iako se radi o domaćem proizvodu.

Jedinstvena udruga baby beef proizvođača – prvi korak

Unatoč tome što je EU spremna prihvatiti kvalitetno meso mlade junetine, naravno pod svojim uvjetima, propisima i legislativama, nažalost, zbog svih gore navedenih razloga, farmeri u BiH još uvijek nisu spremni proizvoditi baby beef meso u velikim količinama koje zahtijeva izvoz.

Prvi korak u razvoju ove grane govedarstva zasigurno bi bila jedinstvena udruga baby beef proizvođača na teritoriju BiH koji bi imali zajednički interes i cilj po uzoru na Udrugu za tov i uzgoj junadi baby beef Bjelovar iz Hrvatske.