Hrvatska uvozi dvije trećine potrebnog svinjskog mesa

Četiri obiteljska poljoprivredna gospodarstva, po dva u Vrbici i Koritni, koja se bave uzgojem svinja, započela su gradnju dezinfekcijskih barijera kao dio projekta "Zaštita od klasične svinjske kuge", financiranog sredstvima Europske unije. Radove je nedavno otvorio župan osječko-baranjski Vladimir Šišljagić, koji je istaknuo važnost te investicije zbog činjenice da je samo 2006. i 2007. godine u Osječko-baranjskoj županiji zbog kuge usmrćeno oko 10.000 svinja.

Šišljagić je istaknuo kako je projekt zaštite od svinjske kuge vrijedan 450 tisuća eura osiguranih iz pretpristupnih fondova EU-a, kroz IPA program granične suradnje Hrvatska - Srbija. U okviru projekta predviđena je izgradnja 22 dezo-barijere na području Hrvatske i 18 u Srbiji.

U Osječko-baranjskoj županiji upozoravaju da je borba protiv svinjske kuge vrlo važna, posebice zbog proizvodnje svinja koja je u vrlo teškoj situaciji. Naime, svinje zaražene svinjskom kugom moraju se eutanazirati. Država, istina, nadoknađuje tu štetu, ali je ona nemjerljiva. Jer s cijenom koju uzgajivač dobije kao naknadu za eutanaziju svinja, ne može pokriti sve troškove vezane uz proizvodnju.

- Od 2006. do 2008. godine u Osječko-baranjskoj županiji eutanazirano je oboljelih svinja u vrijednosti desetak milijuna kuna. To je, valja istaknuti, izravna šteta, dok je ona posredna sigurno trostruko veća. Međutim, tu nije riječ isključivo o šteti koju su podnijela poljoprivredna gospodarstva u kojima se pojavila svinjska kuga. Tu se naime radi i o ograničenom prometu svinja, jer se on na području županije zabranjuje. Pojavljuju se i dodatni troškovi kod gospodarstva koja se time bave, te mjere traju ovisno o tijeku epidemije - kaže Josip Lovković, upravni savjetnik u Odjelu za poljoprivredu i gospodarstvo.

Zamjenik župana Osječko-baranjske županije Željko Kraljičak naglašava da je domaći uzgoj svinja definitivno “na koljenima”.
- Više od 100.000 obiteljskih gospodarstava u posljednjih pet godina prestalo se baviti tovom svinja, što je cijelu Hrvatsku stavilo u vrlo nezgodnu situaciju, a to je da od 2,5 milijuna tovnih svinja, kolika je potreba naše zemlje, u Hrvatskoj se zakolje samo 900.000 svinja. Poražavajući je podatak i da se godišnje u Hrvatskoj oprasi samo 300.000 prasadi. To je veliki problem za cijelu proizvodnju tovnih svinja. Dovedeni smo u situaciju da je lakše uvesti konfekciju, smrznutu svinjetinu, nego organizirati i poticati domaću proizvodnju - kaže Kraljičak.

Proizvođači svinja nemaju novca za dezo-barijere

"Izgradnja dezo-barijera našim je proizvođačima velika stavka jer oni proizvodnju moraju prilagoditi standardima EU. Ulaskom u Uniju moraju imati dezo-barijeru tako da sva vozila i ljudi prolaze kroz dezinfekcijska sredstva jer samo s tim higijenskim standardima možete spriječiti da se pojavi svinjska kuga. Naši su proizvođači u problemima i s legalizacijom objekata, ali i izgradnjom infrastrukture za farme. Jedna dezo-barijera stoji oko 40.000 kuna jer uz nju ide i septička jama u koju se to dezinfekcijsko sredstvo zbrinjava", kaže Silva Wendling, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije.

Tovljenika nema, a cijena im - pada?!

Iako je tovljenika u slavonskim i baranjskim svinjcima sve manje, njihova cijena u jeku svinjokolja - gotovo je nevjerojatno - pada. Kako doznajemo od svinjogojaca, dok su se tovljene svinje za svinjokolju prije nekoliko dana prodavale za deset kuna po kilogramu, sada se nude čak i po devet kuna! Uzrok tome je, kažu, u velikom uvozu mesa. Cijena prasadi ostala je ista, odnosno deset kuna.

Autor: Maja MUŠKIĆ