Globalna slika govedarstva: Od prahistorije do savremenih izazova

Govedarstvo, jedna od najstarijih i najvažnijih grana poljoprivrede, i danas ima presudnu ulogu u prehrambenoj sigurnosti, ruralnom razvoju i svjetskoj poljoprivredi. Od prvih tragova pripitomljavanja divljeg tura u Mezopotamiji prije gotovo devet hiljada godina, uzgoj se razvio u sofisticiranu, globalno rasprostranjenu djelatnost koja zapošljava milone ljudi i hrani više od polovine svjetskog stanovništva.

Prva domaća goveda potječu od izumrlog divljeg tura (Bos primigenius), a pripitomljena su na području današnjeg Bliskog istoka i Indije. Tokom hiljada godina su dvije glavne vrste: Bos taurus, evropsko govedo koje dominira hladnijim područjima i daje velike količine mlijeka, te Bos indicus, poznatiji kao zebu, otporniji na vrućine i bolesti, raširen u Aziji i Africi.

Danas u svijetu ima oko 1,5 milijardi grla, a njihov uzgoj obuhvata proizvodnju mlijeka, mesa, kože i raznih prerađevina. U razvijenim zemljama prevoladava industrijski pristup s velikim farmama i savremenim tehnologijama, dok u mnogim zemljama u razvoju govedarstvo i dalje ima tradicionalni, porodični karakter.

Najpoznatije pasmine

U mliječnom sektoru najpoznatija je holštajn-frizijska pasmina, prepoznatljiva po crno-bijelim šarama i rekordnoj proizvodnji mlijeka, i do 12 hiljada litara godišnje. Slijede Jersey, poznata po mlijeku visoke masnoće, i Brown Swiss, dugovječna i otporna švicarska pasmina.

U proizvodnji mesa dominiraju Angus, Hereford, Charolais i Limousin. Ove pasmine cijenjene su zbog kvalitete mesa, brzog prirasta i prilagodljivosti različitim klimama, dok se simentalsko često uzgaja kao dvonamjenska pasmina, za mlijeko i meso.

Prema podacima izvora "Top Beef Exporting Countries 2024", globalno tržište u 2024. obilježila je snažna izvozna aktivnost nekoliko vodećih proizvođača, među kojima dominiraju Brazil, Australija i Sjedinjene Američke Države.

Brazil i Australija zadržali vodeće pozicije

Brazil je i ove godine potvrdio status najvećeg svjetskog izvoznika govedine s vrijednošću izvoza od oko 9,3 milijarde američkih dolara (nešto više od 8 milijardi eura), što čini približno 13,2 % globalnog izvoza. Odmah iza njega nalazi se Australija s oko 6,9 milijardi eura (11,4 %), dok su Sjedinjene Države ostvarile izvoz vrijedan 6,25 milijardi eura (10,2 % globalnog tržišta).

Prema drugom izvoru ("Global Beef Market 2024"), Brazil je u 2024. godini izvezao oko 2,5 miliona tona, Australija 1,4 miliona t, Indija 1,1 miliona t, Sjedinjene Države 0,9 miliona t, a Argentina 0,7 miliona t.

Što se tiče uvoza, Kina je zadržala poziciju najvećeg svjetskog uvoznika. Prema "World’s Largest Beef Importers" za 2024., uvezla je oko 9,44 milijardi eura, odnosno približno 3,77 miliona tona.

Uvoz Sjedinjenih Država u 2024. iznosio je oko 5,26 milijardi eura, odnosno 2,1 milion tona, što predstavlja porast od približno 24 % u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima USDA/ERS-a.

Evropska unija: Blagi pad uvoza i izvoza

U Evropskoj uniji ukupni je uvoz u 2024. dosegnuo oko 2,1 milion tona, što je pad od 4,7 % u odnosu na 2023. godinu. Vrijednost tog uvoza procjenjuje se na oko 1,35 milijardi eura.

Najveći uvoznici unutar EU bili su Italija s oko 344 hiljade tona, Nizozemska (oko 331 hiljadu t), Njemačka (261 hiljadu t), Francuska (246 hiljada t)...

Istovremeno, EU je u 2024. izvezla približno 2,4 miliona tona, što je pad od 3,8 % u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost izvoza procijenjena je na 14,9 milijardi eura.

Najveći izvoznici unutar EU bili su Nizozemska s oko 425 hiljada tona, Irska (391 hiljada t), Poljska (382 hiljade t), Španija (244 hiljade t), Njemačka (221 hiljadu t).

Najveća stada danas se nalaze u Brazilu, Indiji, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama. Brazil prednjači s više od 230 miliona goveda i najveći je svjetski izvoznik, dok je Indija vodeća u proizvodnji mlijeka. Kina ubrzano modernizira svoj stočni sektor, a Sjedinjene Države ostaju svjetski lider u tehnološki naprednom uzgoju i preradi mesa.

Prosječna potrošnja govedine snažno varira, od oko 45 kilograma po stanovniku godišnje u Argentini, do svega osam kg u Kini. U Evropskoj uniji prosjek iznosi između 15 i 20 kg.

Štedi vrijeme, više mlijeka: Evo sistema koji olakšava posao farmerima

Najveće kompanije za preradu mesa su brazilski JBS S.A., američki Tyson Foods, te Cargill i Marfrig, koje zajedno kontroliraju značajan dio svjetskog tržišta. Neke farme u Australiji i Brazilu broje i više od 100 hiljadu grla, što svjedoči o razmjerima industrijske proizvodnje.

Uprkos napretku, stočari širom svijeta suočavaju se s brojnim izazovima: bolestima poput slinavke i šapa, bruceloze i tuberkuloze, plavog jezika..., ali i s posljedicama klimatskih promjena, rastom troškova stočne hrane i sve strožim ekološkim regulativama. Uzgoj goveda je u središtu rasprava o emisijama stakleničkih plinova i održivosti poljoprivrede.

Govedarstvo BiH, u Hrvatskoj i Srbiji

Prema raspoloživim statističkim podacima za 2024. godinu stočni fond u Bosni i Hercegovini brojio je ukupno 389.445 grla, od toga u Federaciji BiH, bilo je 196.586 (izvor: Statistički podaci Federalnog zavoda za statistiku BiH). Republički zavod za statistiku Republike Srpske navodi kao su u istoj godini imali 177.415, dok prema podacima Odjeljenja za poljoprivredu u Brčko Distriktu bilo 15.444 grla.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prirast goveda u Hrvatskoj u 2024. u odnosu na prethodnu godinu povećao se za 10,6%, odnosno za oko 8.000 tona. U istom razdoblju broj ukupno oteljene teladi manji je za oko pet hiljada grla (za 4,5%). U ukupnom klanju broj obrađenih grla ostao je približno isti (oko 159 hiljada), dok je neto težina veća za oko 1.279 tona (3,1%).

U Republici Srbiji, u 2024. ukupan broj u odnosu na godinu ranije manji je za 3,7%, stoji u izvještaju Republičkog zavoda za statistiku. Prema tim podacima, u 2024. evidentirano je 698.600 grla, dok ih je godinu dana ranije bilo 725.400. Najviše se uzgajaju na području Šumadije i Zapadne Srbije (45,6% u odnosu na ukupan broj na teritoriji Republike Srbije).

Pogled u budućnost

Govedarstvo ostaje temelj svjetske prehrambene industrije, ali i osjetljiv sektor koji mora pronaći ravnotežu između produktivnosti, ekologije i dobrobiti životinja. Savremeni trendovi idu prema digitalizaciji farmi, selekciji otpornijih pasmina, smanjenju emisija i jačanju održivih sustava uzgoja.

Od drevnog tura do današnjih megafarmi, govedarstvo je putovalo hiljadama godina, i još uvijek je ključno za prehranu i privredu planete. Njegova budućnost ovisit će o tome koliko će poljoprivreda uspjeti spojiti tradiciju i inovaciju, lokalne potrebe i globalne izazove.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/Parilov, artistdesign.13}