Gašeni kreč se vraća na farme i u štale

U stočarskoj proizvodnji, uzgoju domaćih životinja, higijena je jedan od osnovnih uvjeta dobre poljoprivredne prakse i direktno utiče na konačni proizvod i zaradu. Bez obzira o kojim domaćim životinjama je riječ, svima je potrebno osigurati optimalne mikroklimatske i higijenske uvjete u objektima, farmama ili štalama. Razlog je jednostavan, da bi proizvodnja bila uspješna ne smije se narušiti zdravlje životinja, stoga higijena cjelokupnog objekta i opreme mora biti na zavidnom nivou.

Kako bi se preventivno djelovalo na pojavu zareze ili bolesti životinja, poželjno je jednom do dva puta godišnje izvršiti tzv. "totalnu dezinfekciju i pranje objekta". Izuzev peradarske proizvodnje, gdje se poslije svakog turnusa vrši pranje i dezinfekcija objekta. Vrlo često tada farmeri dolaze u nedoumicu koje dezinfekciono sredstvo upotrijebiti bombardirani raznoraznim komercijalnim preporukama. U praksi se pokazalo da je povratak izvornim metodama i sredstvima vrlo učinkovit, a pored svega i mnogo jeftiniji način dezinfekcije.

Neredovna dezinfekcija

Intenzivna proizvodnja zahtjeva kvalitetan proizvod sa manjim troškovima u što kraćem vremenskom periodu i stoga ne trpi "gubitak vremena". U takvom jednom brzom procesu proizvodnje farmer vrlo često malo pažnje posvećuje dezinfekciji objekta i opreme. Zbog needuciranosti, nedostatka vremena ili dodatnih troškova farmeri vrše neredovne dezinfekije objekata. Obično je uzrok ovo treće, jer su sredstva za pranje često skupa i zahtjevaju dodatnu opremu kako bi se upotrijebila.

Na zidovim najčešće u neprimjetnim pukotinama, u stelji, vratima, ventilatorima, otvrima ili opremi nalaze se vrlo patogene bakterije koje izazivaju oboljenje domaćih životinja. Svaka zaraza ili oboljenje iziskuje trošak veterinarke usluge i poremećenu proizvodnju, manje mlijeka, manji prirast ili totalna uginuća sa manjom konačnom zaradom. Stoga je na farmeru da ocjeni je li jedna godišnja dezinfekcija i pranje objekta vrijedna gubitka vremena ili dodatnih sredstava. Matematika je čudo, kad se podvuče crta i pogledaju rezultati.

Gašeni kreč

Pojavom komercijalnih sintetičkih sredstava za dezinfekciju, prijašnja prirodna sredstva zapala su u drugi plan. Zbog nedostatka na tržištu, malo dužeg procesa spremanja ili složenije primjene vrlo učinkovito sredstvo gašeni kreč se rijeđe upotrebljavao na farmama. Ipak, podaci sa tržišta pokazuju, konkretno u BiH povećanu potražnju u protekloj godini. Gašeni kreč može biti izuzetno dobro dezinfekciono sredstvo.

Dobija se ravnomjernim prskanjem vodom svježe pečenog kreča pri čemu se kreč reakcijom zagrijava i raspada u prah. Pri izradi treba biti izuzetno oprezan i koristiti zaštitnu opremu i kod spravljanja ali i prilokom primjene. Nakon nanošenja u štalama, potrebno je nekoliko dana ostaviti otvorene klapne ili prozore radi izvjetravanja. Gašeni kreć u prahu koristi se kao zadnja faza dezinfekije nakon grubog, mehaničkog čiščenja i pranja.

Krečno mlijeko

Izgledom i bojom podsječa na mlijeko stoga je i nastao naziv krečno mlijeko, pripravak koji se dobija od svježe gašenog kreča. Dobija se dodavanjem vode na svježe gašeni kreč, te u zavisnosti od procenta vode moguće je praviti gušće ili rijeđe krečno mlijeko. Obično se na 1 litar svježe gašenog kreča ravnomjerno uz miješanje postepeno dodaje 3-4 litre vode. Takđer, ovo dezinfekciono sredstvo se može dobiti i od gašenog kreča direktno iz krečane, istim postupkom dodavanja voda. Međutim u tom slučaju gornji sloj se odstranjuje jer nema dezinfekcionu ulogu.

Prije upotrebe krečno mlijeko je potrebno izmješati te ravnomjerno nanositi na zidove, plafon objekta, a naročito pažnju obratiti na pukotine i strugana mjesta. Prilikom uoptrebe obavezna je zaštitna oprema i maska. Preporuka je vršiti pranje i dezinfekciju štale u ljetnim mjesecima, kada stoka može biti na otvrenom ispustu i radi što boljeg kasnijeg sušenja i izvjetravanja prostora.

Foto: Bigstock/Fleur-k