Farma sa jedinstvenim sistemom zbrinjavanja i upotrebe stajnjaka

Nizozemski stočar Stan Bosman osmislio je inovativan način ishrane krava i zbrinjavanja stajnjaka na svojoj farmi. Ima 130 muznih krava i njihovu telad na 70 ha zemljišta, izvještava Melkveebedrijf.

Inovativan sistem ishrane

Svaki dio njegove farme je poboljšan inovativnim rješenjima. Distribucija hrane je smanjila troškove. Uklonio je ogradu sa središnjeg prostora i podigao traku iznad prolaza. Pregrade su sa obje strane. Traka za hranu se namotava i odmotava pomoću motora strugača za stajnjak i tako dovodi hranu do krava. Trenutno Bosman i dalje puni traku pomoću miksera za stočnu hranu.

U planu je da skladišni bunker za hranu bude smješten ispod štale i napunjen travnom silažom, koncentratima i kukuruznom silažom. Odatle se hrana dozira na automatsku traku koja je isporučuje nekoliko puta na dan.

"Na ovaj način mogu da dostavljam hranu više puta u toku dana, a da ne moram mnogo raditi. Bit će moguće podesiti vrijeme sistema ishrane. Krave imaju pristup svježoj hrani tokom cijelog dana. Vjerovatno se manje miješa nego u mikseru, ali pošto ja hranim češće, očekujem da će svaka krava dobiti ono što joj treba."

Navodi da je dobio prostor u štali. Krave lakše jedu, stoje uspravno i nisu nabijene uz hranilice. Tu je i ušteda za gorivo. Sedmično je samo na doziranje hrane trošio 200 eura za dizel.

Razdvaja tečni i čvrst stajnjak i hvata gasove

U ovoj štali posebna pažnja je posvećena eksperimentalnom upravljanju kravljim stajnjakom gdje se odvaja urin i čvrsti stajnjak. Na pod su postavljene profilirane gumene trake širine 40 cm sa rupama kroz koje otiče urin u rezervoar. Između ovih trka se postavlja guma debljine 2 cm.

Čvrst stajnjak se prikuplja i transportuje do skladišta sa dnom od drenažnog pijeska na plastičnoj podlozi, što omogućava da se suvišna vlaga iscijedi iz stajnjaka i teče niz odvod dok ne završi u rezervoaru za tečnu fazu. Bosman ide dalje, jer robotom tretira tečnu fazu kiselom tečnošću što omogućava da pH vrijednost nije veća od 6,5 i tada prestaje ispuštanje amonijaka. Druga mogućnost je stabilizacija osoke bakterijama.

"Suština priče je da ne dozvoljavam mješanje tečnog i čvrstog stajnjaka."

Vjeruje da će ovakav pristup i đubrenje zemljišta smanjiti potrebu za kupovinom mineralnih đubriva. Ističe prednost dodavanja čvrstog stajnjaka koji se dodaje po površini zemlje. Njegov sljedeći eksperiment je izvlačenje vazduha iz jame za stajnjak za prozračivanje pašnjaka kroz drenažne cijevi. Napominje da nisu potrebna velika ulaganja.

Vazdušna pumpa usisava vazduh iz rezervoara i pumpa ga pod pritiskom od 0,08 bara u posebno dizajniran sistem drenažnih cijevi ukupne dužine četiri kilometra. Cijevi se nalaze na dubini od 60 cm na udaljenosti od 8 m na pašnjaku od 3 ha. Amonijak se iz rezervoara uduvava u pašnjak i odmah postaje dostupan korijenu biljaka, dok metan oksidira sa aerobnim bakterijama u zemljištu i razlaže na vodu i CO₂, nakon čega postaje dostupan biljkama. Kiseonik koji se isporučuje sa njim odmah postaje dostupan za život u zemljištu.

Sistem za aeraciju stajnjaka radi od prošle godine i Bosman kaže da je bilo vidljivo da je trava bujnija i zelenija u odnosu na kontrolu. Sada čeka rezultate analize zemljišta. Sličan eksperiment provodi na susjednoj parceli s vanjskim protokom vazduha i želi vidjeti uticaj na razvoj korijena. Nada se da će to rezultirati boljim ukorjenjivanjem, većim rastom i manjim ispiranjem azota. U saradnji s naučnicima sa Univerziteta Wageningen počet će raditi na načinima za izvlačenje metana iz štale, a vjerovatno će biti postavljen šator iznad hranidbenog područja jer 80 posto metana dolazi iz usta krava.