Uprkos postojećim sporazumima o regionalizaciji, izbijanje ASK-a znatno je poremetilo izvoz, posebno trgovinu s Kinom, jednim od ključnih vanjskih tržišta za špansku svinjetinu
Katalonski uzgajivači svinja suočavaju se s ozbiljnim ekonomskim posljedicama nakon izbijanja afričke svinjske kuge (ASK) u Španiji. Gubici se već procjenjuju na 63 miliona eura do kraja 2025. godine, piše Agrarheute.
Bolest je u novembru 2025. godine po prvi put od 1994. potvrđena u populaciji divljih svinja u Kataloniji. Iako virus nije otkriven na domaćim farmama, posljedice su bile trenutne i dalekosežne.
Prema podacima Njemačkog udruženja proizvođača svinja (ISN), koji se poziva na katalonski poljoprivredni sindikat Unió de Pagesos, prodaja svinja pala je za 17 posto tokom novembra i decembra, dok su cijene u španskim klaonicama bile pod snažnim pritiskom.
Unutar zone nadzora u okolici Barselone testirano je 57 farmi, a svi uzorci domaćih svinja bili su negativni. Ipak, zbog preventivnih mjera, približno 61.500 svinja, oko 10 posto ukupne populacije u pokrajini Barseloni, podliježe strogim ograničenjima kretanja, što znači da njihov prijevoz trenutno nije dopušten.
Uprkos postojećim sporazumima o regionalizaciji, izbijanje ASK-a znatno je poremetilo izvoz, posebno trgovinu s Kinom, jednim od ključnih vanjskih tržišta za špansku svinjetinu.
U posljednjih deset godina Španija je zabilježila snažan rast svinjogojske proizvodnje. Broj svinja povećao se s 26 miliona na više od 34 miliona, što predstavlja rast veći od 30 posto. Taj trend u oštroj je suprotnosti s ostatkom Evrope: prema podacima Eurostata, ukupna populacija svinja u Evropskoj uniji smanjena je za oko osam posto. Danas se svaka četvrta evropska svinja uzgaja upravo na španskim farmama.
Katalonija je pritom jedna od vodećih regija po svinjogojstvu, s procijenjenih sedam do osam miliona grla, više nego što regija ima stanovnika. Sektor ima ključnu ulogu u španskoj mesnoj industriji i čini znatan dio nacionalnog izvoza.
Posebno mjesto u španskom svinjogojstvu zauzima iberijska svinja, poznata i kao pata negra. Ova vrhunska pasmina cijenjena je zbog proizvodnje prestižnog Jamón Ibérica (poput pršuta, op.ur.) i iznimno sočnog mesa. Svinje se tradicionalno hrane žirom u hrastovim šumama, što mesu daje prepoznatljiv okus i visoku intramuskularnu masnoću. Iako iberijski uzgoj zasad nije izravno pogođen, strah od širenja bolesti dodatno pojačava zabrinutost u cijelom sektoru.
Izbijanje afričke svinjske kuge tako predstavlja ozbiljan izazov ne samo za katalonske proizvođače, već i za špansku poziciju jednog od najvažnijih evropskih aktera u svinjogojskoj industriji.
Tagovi
Autor