Evropska pravila, balkanske navike: Kako jedan jastrijeb zaustavi izvoz?

Panel diskusija "Tržište bez granica: jedinstveni okvir za konkurentnost peradarstva u EU i zapadnom Balkanu", održana na 2. Međunarodnom kongresu peradarstva/živinarstva, u Sarajevu, otvorila je brojna ključna pitanja i izazove s kojima se suočavaju proizvođači i izvoznici peradarskih proizvoda u regiji.

Učesnici iz Njemačke, Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije saglasni su da je put prema konkurentnosti i održivom izvozu moguć jedino kroz sinergiju svih aktera - proizvođača, veterinarskih i inspekcijskih službi, zakonodavaca, ali i tržišnih partnera.

Green Deal je mrtav

Gost panela, Amil Hota iz Njemačke istakao je kako se evropske politike mijenjaju. "Green Deal je, možemo slobodno reći, mrtav projekat. U prvi plan se vraćaju praktične, svakodnevne teme. Mislim da su to pozitivni trendovi, kako za naš sektor u Evropskoj uniji, tako i za ovaj pred vratima EU", rekao je Hota, naglasivši važnost saradnje i povezivanja, kako bi ostvarili što bolje rezultate.

Moderator panela, agronom Petar Ninić, usmjerio je potom diskusiju na očekivanja EU od uvoznika, obraćajući se Zslotu Sleremleiu, privredniku iz Mađarske, koji je u svom odgovoru ukazao je značaj u borbi protiv salmoneloze.

"U EU se može vakcinisati živom vakcinom, i živom plus inaktiviranom vakcinom. Kod nas su prilično dobri rezultati oko Salmonelle, mi vakcinišemo tri puta sa živom vakcinom E plus T i to očekujemo i od drugih država, da bude Salmonella E plus T negativna", rekao je Sleremlei, dodavši kako se u zadnje vrijeme ptičja gripa u Mađarskoj pravi ogromne štete te kako su non stop u blokadi.

Evropska pravila, balkanska praksa

Predrag Miličić iz BiH otvoreno je govorio o izazovima izvoza. "Kod nas jedan zaražen jastrijeb koji padne u nekom selu, i prenese bolest na dvije tri koke, može zaustaviti izvoz iz cijele države. U EU se jasno označi zaraženo područje, kod nas cijela BiH postaje jedno područje i stopira izvoz na 45 dana", rekao je, naglasivši kako se mora uvesti princip regionalizacije i prilagoditi zakonodavstvo.

Posebno je istakao kako posljednji izvještaji iz Brisela pokazuju da legislativa u Bosni i Hercegovini nije u potpunosti usaglašena, odnosno nije jednaka onoj u Evropskoj uniji.

Peradari BiH: Ne tražimo privilegije, već fer uslove na tržištu

"Mi imamo problem da se od nas zahtijevaju evropska pravila, a unutar zemlje imamo balkanske navike. Sve izvolite i ispoštujte, i mi ih hoćemo, ali kad se desi problem, onda se pojavljuje ključno pitanje - ko će to da plati", naglasio je Miličić, poručivši kako je to ključna stvar koju će ljudi iz ove branše, morati da razjasne sa predstavnicima vlasti.

Naveo je kako treba stvoriti ambijent da konkurencija bude od koristi, jer postoje ciljevi koji su iznad konkurencijskih stvari, "a to je recimo ovaj problem regionalizacije, pitanja usaglašavanja zakonskih rješenja koje ćemo mi kao kompanije moći da podnesemo."

Ljudi koji odlučuju u ovoj zemlji, istaknuo je, moraju da shvate peradarsku industriju i da konačno naprave i evropske zakone, ali i evropska pravila.

Iskustva susjeda

Na pitanje moderatora, upućeno Zlatku Janječiću, da izdvoji koja su to uska grla peradarske proizvodnje u zemljama regiona u poređenju s državama članicama Evropske unije, te gdje to "kaskamo", gost iz susjedne Hrvatske odgovara kako se u mnogim izazovima može pronaći zajednička nit, prije svega u načinu razmišljanja karakterističnom za našu regiju.

"Nama je zajedničko balkansko razmišljanje u tome kako riješiti neki problem. Ni mi u Hrvatskoj nažalost nismo bili toga lišeni, i isto smo ulaskom u EU gledali kako da uhvatimo krivu Drinu.No, ono što je zapravo problem kod nas je to udruživanje. Treba se organizirati na nivou države, a onda tek možemo razmišljati kako ćemo iz države izići van", poručio je Janječić, kazavši da nas Evropa gleda državu, a ne jednog proizvođača.

S tim u vezi, kako je dodao, organizirali su svoje proizvođače i uveli "nadstandard u proizvodnji mesa i jaja peradi, koji se zove Dokazana kvaliteta Hrvatska" i oni zajedno nastupaju prema trgovačkim lancima i uvjetuju nešto veću cijenu proizvoda, od onih koji nisu ušli u tu priču.

Poručio je i kako moramo biti svjesni Z generacije mladih i razvijati proizvode za njih, da u kratko vrijeme mogu pripremiti obrok za sebe.

Usitnjenost glede nastupa na tržištu je naveo kao još jedan od problema. "Nama se zna dogoditi da jedan mali proizvođač ode u trgovački centar i ponudi jaje ili meso po sramotno niskoj cijeni i zapravo sve druge poruši", dodao je, poručivši da proizvođači iz BiH u pogledu nastupa na evropskom tržištu trebaju razmišljati na način da idu količinom.

Biznis bez granica

Božidar Jokić, poduzetnik iz Crne Gore, koji sada posluje u BiH i Srbiji, naglasio je prirodnu povezanost zemalja regije.

"Crna Gora ima 600.000 ljudi, a 500.000 kokošaka. Biznis je takav da ne da mira, imamo veliku fabriku stočne hrane. Bolje što sam došao kod vas nego da sam otišao u Njemačku ili u Španiju. Mi smo tu kao država uz državu, naslonjeni jedni na drugi", poručio je Jokić, dodavši kako zajednički trebamo iskoristiti domaće tržište i znanje koje imamo.

Neiskorištena sirovina

Moderator je podsjetio da je, jedna od učesnica panela, Sanja Čelebićanin iz Srbije, bila dio projekta koji se bavio održivim zbrinjavanjem animalnog otpada u peradarskoj industriji, a tom prilikom je održala i predavanje u Zenici. Istakao je da peradarstvo ne podrazumijeva samo proizvodnju bijelog mesa i jaja, već da postoji i segment otpada koji se često zanemaruje, iako ima značajan uticaj na usklađenost s propisima. U tom kontekstu, upitao je do koje mjere je peradarski sektor u Bosni i Hercegovini usklađen s pravilima Evropske unije i kako tretman otpada utiče na mogućnosti izvoza?

Čelebićanin je istaknula kako se u peradarskoj industriji često zanemaruje segment nusproizvoda. "To nije otpad – to su sirovine kategorije 3 koje ne nose značajan rizik, ali se kod nas i dalje bacaju. Primjer Brovisa, koji te nusproizvode koristi za pet-food industriju, pokazuje da je moguće napraviti zatvoren sistem," kazala je, dodajući da BiH još nema organiziran sistem zbrinjavanja niti dovoljan broj objekata za preradu.

Rješenje vidi u javno-privatnim partnerstvima i regionalnim inicijativama koje su već u začetku, poput onih u Zenici, gdje je tamošnji Institut, zajedno sa privredom, prepoznao značaj neškodljivog zbrinjavanja.

"Mi to krivo zovemo kafilerija, to je rendering ili cijepanje, gdje vi životinjski nusproizvod protein razdvajate od masnoća i koriste se i masnoće i protein u daljim industrijama. Najmanji problem, je da vi imate nekoliko tih objekata, U Srbiji ih imamo i za kategoriju 1 i 2, i za kategoriju 3 koje su izuzetno profitabilni i svi izvoze", navela je Čelebićanin, podsjećajući da ako ne postoji mreža za sakupljanje i održiv finansijski element kao što je broj vozila, komunalne službe koje su spremne da na to odgovore, kao i veterinarska služba koja mora biti uključena, onda se može ništa uraditi.

Važnost biosigurnosti

Na ulogu veterinarskih službi i percepciju biosigurnosnih mjera, osvrnuo se Aleksandar Dodevski iz Sjeverne Makedonije, kazavši kako oduvijek postoji mišljenje da veterinarske vlasti ne rade dovoljno po pitanju kontrole bolesti peradi, odnosno da je industrija ta koja traži više, a veterinarske službe još više od industrije, rekao je, opisujući to začaranim krugom.

"Lako je pričati o vakcinama, svako želi da stavi što više vakcina, kako bi bio mirniji, ali kad je u pitanju biosigurnost onda je tu malo situacija različitija", kazao je, prezentujući ovom prilikom i rezultate ankete provedene u šest zemalja EU, o percepciji mjera biosigurnosti kod farmera i veterinara ili savjetnika koji sarađuju sa farmama.

Na skali od jedan do tri, gdje je jedan loše, dva je OK, tri je dobro, ispitanici su trebali ocijeniti koliko misle da implementacija mjera biosigurnosti utiče na proizvodne performanse živine?"85% farmera je ocijenilo sa 1. Znači, oni misle da implementacija mjera biosigurnosti ne utječe na proizvodne performanse. Poražavajući je bio i odgovor kod veterinara i konsultanata, 80% njih je ocijenilo između 1 i 2. Bolesti peradi i njihov značaj moraju se sagledavati i u mirnodopskim uslovima i u vremenu epidemije, samo tako industrija može imati napredak", poručio je Dodevski.

Zajednička je poruka da ključ uspjeha leži u koordinaciji između industrije i institucija, ali i u regionalnoj saradnji koja ne poznaje granice.