Evo zašto se sve više farmera odlučuje za malo, čvrsto i otporno govedo

Buša, poznata i kao domaće planinsko ili ilirsko govedo, jedna je od najotpornijih i najskromnijih autohtonih pasmina Bosne i Hercegovine. Međutim, zbog industrijalizacije stočarstva i urbanizacije, ovoj primitivnoj rasi godinama prijetilo je izumiranje. Ipak, zahvaljujući ciljanim federalnim poticajima, njena populacija se polako oporavlja.

Naime, 2017. godine evidentirano je samo 12 uzgajivača sa 78 prijavljenih grla. Do kraja 2024. godine, taj se broj povećao na 51 uzgajivača sa ukupno 326 grla, od čega je 283 ženskih rasplodnih grla.

"Time su stvoreni uslovi za osiguranje dovoljnog broja jedinki za nesmetan uzgojno-selekcijski rad. Iako se broj jedinki permanentno povećava, buša je i dalje kritično ugrožena pasmina", upozorila je Sanela Alibegović, koja je zajedno sa Samirom Čamdžijom, Melihom Šubara i Đurđicom Dedić, potpisnica rada "Brojno stanje i eksterijerne karakteristike buše u Federaciji Bosne i Hercegovine", predstavljenog na 1. Međunarodnom simpoziju o stanju i zaštiti autohtonih pasmina, kojeg su organizirali Federalni zavod za poljoprivredu i Federalni Agromediteranski zavod..

Mala, čvrsta i otporna

Buša je kroz vijekove selekcionirana da bude izuzetno skromna u ishrani, otporna na bolesti i laka za držanje, što ju je činilo omiljenom širom Balkanskog poluostrva. Spada u primitivne, ekstenzivne pasmine goveda koje nalazimo u krajevima gdje je čovjekov utjecaj na uzgoj vrlo slab.

"Ona je maleno, čvrsto, otporno, zbijeno i izrazito pokretno govedo, čvrstih nogu i papaka", objasnila je Alibegović, dodavši kako su se zbog različitih okolišnih uslova, razvili njeni različiti sojevi (bosanska, hercegovačka, lička, itd.). U populaciji buše koja se danas prati u Federaciji BiH, najzastupljenija je smeđa boja dlake sa različitim nijansama.

Od 2017. do kraja 2024. u bazi je evidentirano ukupno 326 grla buše, u tipu pasmine. Uzgoj u čistoj krvi se očekuje u narednom periodu dok se kroz uzgojno selekcijski rad profiliraju najbolja grla kod kojih će biti poznate najmanje tri generacije predaka. Autori su u svom radu analizirali 299 grla kojima su mjerene eksterijerne mjere - visina do grebena, dužina trupa, obim prsa i obim cjevanice.

Rezultati mjerenja

Mjerenje bikova iz populacije buša pokazalo je sljedeće rezultate: visina do grebena u rasponu od 98 cm do 123 cm, dužina trupa od 104 cm do 150 cm, obim prsa od 95 cm do 174 cm, obim cjevanice od 12 cm do 20 cm.

Mjerenje krava iz populacije buša pokazalo je sljedeće rezultate: visina do grebena u rasponu od 82 cm do 127 cm, dužina trupa od 87 cm do 145 cm, obim prsa od 85 cm do 179 cm, obim cjevanice od 9 cm do 20 cm.

"Na osnovu analize podataka koje smo dobili možemo zaključiti da su eksterijerne mjere ispitivane populacije, u skladu sa mjerama predloženim Uzgojnim programom za autohtonu pasminu buša, izuzimajući dužinu trupa gdje su se pokazala odstupanja", navela je Alibegović, napominjući kako je neophodno i dalje raditi na strogoj selekciji, odnosno eliminaciji određenih grla iz sadašnje populacije, radi dobivanja željenog tipa koji je u skladu s uzgojnim programom.

Cilj je 1.000 grla i trajan sistem zaštite

Tokom predstavljanja rada, autorica je navela i da je ispitivanoj populaciji bosanske buše najzastupljenija smeđa boja dlake sa nijansama od svjetlije do tamnije smeđe, dok su ostale boje koje se javljaju, crvena, siva i crna boja dlake. Najveći broj grla se nalazi u Zeničko-dobojskom kantonu 214 priplodnih grla, Kanton 10 - 50 grla, Zapadnohercegovački kanton 36 grla, a ostatak je raspoređen u ostalim kantonima FBiH.

Ako država ne reaguje Bosanski brdski konj nestat će zajedno s uzgajivačima

Primarni uzgojni cilj za ovu autohtonu pasminu je povećanje broja jedinki na ukupno 1.000 grla i uspostavljanje trajnog funkcionalnog sistema zaštite buše u FBiH, posebno u izvornim staništima gdje se njene osobenosti mogu najbolje očuvati.

Kontinuirana novčana podrška i uzgojno-selekcijski rad ključni su za zaustavljanje opasnosti od izumiranja ovog dijela bosanskohercegovačke poljoprivredne baštine.