Pretraga tekstova
U Srpskoj je u prošloj godini 4.500 farmera proizvelo oko 120 miliona litara mlijeka. Iako se broj proizvođača smanjuje, raste nivo mliječnosti, a samim tim i izvozni potencijal.
Čak je 89 odsto proizvedenog mlijeka u Srpskoj prošle godine bilo ekstra klase, a to je otvorilo vrata ovoj namirnici i prema zemljama EU, gdje je nastavljen uspješan izvoz. Tokom decembra 2018. godine, mljekare su od poljoprivrednih gazdinstava prikupile 7.342,1 tonu kravljeg mlijeka, što je za 7,3 odsto veća količina u odnosu na isti mjesec 2017.
Porodica Čobić je uz pomoć savjeta stručnjaka dostigla propisane standarde. Vode računa o higijeni štale i stoke, kao i kvalitetnoj ishrani krava, pa proizvode isključivo mlijeko ekstra klase koje je najbolje plaćeno, ali i nagrađeno premijom, navodi RTRS.
Stručne službe resornog ministarstva kontrolišu mlijeko dva puta mjesečno, a otkupljivači svakodnevno. Mlijeko se smatra ekstra kvalitetnim ako u jednom mililitru ima manje od 100.000 mirkoorganizama i manje od 400.000 somatskih ćelija.
"Somatske ćelije odražavaju zdravstveno stanje grla, mikroorganizmi u mlijeku označavaju i ukazuju na higijensko stanje", pojašnjava Mile Novaković iz resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede Srpske.
U Srpskoj je u prošloj godini 4.500 farmera proizvelo oko 120 miliona litara mlijeka. Iako se broj proizvođača smanjuje, raste nivo mliječnosti, a samim tim i izvozni potencijal.
"Ono na šta apelujemo jeste da se pokuša mlijeko pretvoriti u određenu prerađevinu, što će svakako doprinijeti akumulaciji sredstava, a ne samo da ga izvozimo kao sirovinu, a zauzvrat uvozimo sireve i prerađevine od mlijeka", rekao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.
Nivo mliječnosti grla kod nas je 60 odsto manji nego u zemljama EU. Vodeći računa o genetskom potencijalu, uslovima u staji i kvalitetnoj ishrani, taj nivo se postepeno može dostići. Potrebno je da su udobna ležišta, da nema promaje, da ima dovoljno svjetlosti i čistog vazduha.
Stručnjaci savjetuju da poljoprivrednici ne svaštare, već da uvežu govedarsku i biljnu proizvodnju i da sve što proizvedu na svom imanju plasiraju kroz stoku i preko mlijeka, ali i mesa ostvare zaradu.
EU nedostaje oko 700.000 tona junećeg mesa, a u Srpskoj se, kažu, proizvede samo 2.500 tona godišnje, što je veoma malo u odnosu na potencijal koji imamo.
Tagovi
Kvaliteta mlijeka Izvoz u EU Mliječne prerađevine Stojan Marinković Mile Novaković
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !