Divlje koze zaražene Q groznicom haraju hrvatskim otokom

Dobar dio divljih koza, koje su ionako dugodišnji problem stanovnika malog jadranskog otoka Unije, zaraženo je - Q groznicom! 

Kako piše Novi list, pokazuju to uzorci tkiva uginulih ili odstrijeljenih životinja uz napomenu da ova zaraza kod ljudi može izazvati simptome slične gripi ili upali pluća, a u malom broju slučajeva i oštećenja srca, mozga, jetre i pluća.

Prema procjenama, tih je životinja oko 400 do 500, a kako im je otkrio Robert Nikolić, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Unije, dovedene su na otok krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina. Lošinjska kompanija Jadranka ondje je imala ovce pa je cilj bio da pobrste makiju i raščiste zemlju za rast trave i ispašu njihovih grla. 

"Dogodilo se, međutim, to da su pobrstile masline i namnožile se preko svake mjere, pa sad predstavljaju problem i otočnim ovčarima, jer popasu i travu koju su pasle ovce", rekao im je napominjući da su problem pokušali riješiti u komunikaciji s Gradom Malim Lošinjem, Primorsko-goranskom županijom, Ministarstvom poljoprivrede i županijskom Javnom ustanovom Priroda, odnosno Centrom za posjetitelje i oporavilištem za bjeloglave supove na Cresu. No, bezuspješno. 

"Grad i županija upućuju nas na Ministarstvo poljoprivrede, a iz Ministarstva su se na sve naše dopise, pozive i molbe jednostavno oglušili. Nikad nismo dobili nikakav odgovor", kaže za ovaj medij.

Ističe i da su početkom februara odstrijelili 16 koza od kojih je čak jedanaest bilo zaraženo Q groznicom, a što je pokazala analiza uzoraka na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.

Inače, prošle je godine na riječkom području od ove zoonoze koju najčešće na čovjeka prenose ovce, koze ili krave, oboljelo više mještana. Kod životinja se najčešće ne primjeti, dok su simptomi kod ljudi visoka temperatura, opća malaksalost i kašalj te se bolest stoga može zamijeniti s gripom ili covidom-19.

Q groznica potvrđena kod 12 mještana sela Mavrinci u Hrvatskoj

Uzročnik je rikecija Coxiella burnetii koji se širi urinom, fecesom, mlijekom, a posebno posteljicom i plodnim vodama nakon poroda i/ili pobačaja. Oni koji su u češćem kontaktu sa životinjama izloženi su većem riziku oboljenja, a do zaraze većinom dolazi u sezoni jarenja odnosno u proljeće. Ljudi najčešće oboljevaju udisanjem kontaminiranoga zraka i prašine.

Novi list objavio je i video ovih divljih životinja.