Cijene prasića pred Božić prepolovljene: Uvoz potisnuo domaće proizvođače

Iako se u ovo doba godine tradicionalno bilježi pojačana potražnja za prasićima, a cijene uoči Božića u pravilu dostižu vrhunac, ove godine tržište je iznenadilo proizvođače. Umjesto uobičajenog rasta, cijene su gotovo prepolovljene. Prethodnih godina kilogram žive vage prodavao se po 12 do 13 maraka, danas iznosi oko 6 maraka.

Kako za Agroklub ističe predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić, situacija na tržištu svinjskog mesa znatno je drugačija u odnosu na prethodne dvije godine. Na osnovu ranijih iskustava, mnogi proizvođači su očekivali stabilnije cijene i povoljniju godinu, ali je stvarnost pokazala suprotno.

"Uvoz je preuzeo dominaciju. Uvezen je veliki broj prasića koji su prije oko 30 dana ušli u karantin, a sada se pojavljuju na tržištu. Istovremeno, pečenjare su ove godine znatno više posezale za uvoznom robom, koja je prodavana po cijeni od 8 maraka, u odnosu na ponudu domaćih farmera koji su prodavali po cijeni od 5,50 do 6,50 marka po kilogramu", kaže Maljčić, te dodaje da trgovina ne bira situacija i da se građanima nameće ono što se ponudi na terenu.

Razlog što su i pečenjare se opredijelile za uvoznu robu, Maljčić vidi u tome što su na jednom mjestu mogle da biraju veće količine prasadi.

"Znači, bilo je jednostavno da kupuju na jednom mjestu po stotinu komada, za razliku od naših individualnih proizvođača koji su imali to u mnogo manjem broju, pa je kupac pečenjara morala to da kupuje sa 2-3 mjesta", pojašnjava dodavši da je ponuda bila izuzetno velika, a "cijene prasića su u upolovile u odnosu na pretprošlu godinu, dosta jeftinije nego u prošloj godini i mislim da veliki broj individualnih proizvođača što je očekivao nešto od Božića ove godine, veoma je razočaran", ističe Maljčić.

Nema računice

Da situacija nije dobra, saglasan je i Slobodan Petrić svinjogojac iz Bijeljine, te napominje da je čak lošija nego ranijih godina.

"Prije desetak do dvanaest godina, čak i kada su cijene bile slične, moglo se ostvariti kakvo-takvo poslovanje, ali danas je to gotovo nemoguće. Danas je cijena prasića od 5 do 6 maraka, što je ispod svih cijena. Što se tiče tova i pečenice, tu više nema nikakve računice", kaže Petrić.

Semberski poljoprivrednici kreću u borbu: Povucite zakon ili izlazimo na ulice

Uzrok ovako niskih cijena leži prije svega u slaboj potražnji, ali i u neuređenom tržištu. Proizvođači navode da ponuda i potražnja nisu izbalansirane te da nemaju nikakvu sigurnost niti zaštitu.

"Cijene variraju bez jasnih pravila i proizvođači su prepušteni sami sebi. Kada se sve sabere i oduzme, neka optimalna cijena prasadi, koja bi zadovoljila i proizvođače i kupce, bila bi negdje između 7 i 8 KM po kilogramu. Sve ispod toga znači direktan gubitak za proizvođača i vodi ka odustajanju od proizvodnje", navodi Petrić, te dodaje da tovne svinje koštaju danas oko 2,30 po kilogramu bez PDV-a.

Sastanak s resornim ministrom

Ako se, u saradnji sa resornim ministarstvom i Vladom, ne pronađe način da se stane u kraj prekomjernom uvozu, već naredne godine možemo očekivati drastično smanjenje broja domaćih proizvođača, poručuje Maljčić, te dodaje da to znači i znatno slabiju ponudu domaće robe na tržištu.

"Mi ispred Udruženja prije sedam dana održali smo sastanak s predstavnicima Ministarstva i iznijeli konkretne, praktične i lako sprovodive prijedloge. Ne tražimo zabrane uvoza, niti mjere koje bi narušile SSP ili odnose s Evropskom unijom, već primjenu standarda koji su uobičajeni u EU. Prije svega, tražimo jasno definisan i obavezan rok trajanja svježeg konzumnog mesa", navodi Maljčić.

Postavio je i pitanje svim čitaocima ali i kupcima, da li su igdje vidjeli istaknut rok upotrebe za svinjsko meso u vitrinama?!

"Potrošači danas u mesnicama često ne znaju kada je meso zaklano niti koliko dugo je zdravstveno ispravno. Mislim da je to apsurd", dodaje, navodeći da je u Evropskoj uniji rok trajanja svježeg svinjskog mesa strogo propisan na četiri dana, "a evo mi smo predlagali da to kod nas bude do pet dana."

Takođe, ističe da je neophodno je ograničiti starost smrznutog mesa koje se stavlja u promet. "U EU se jasno zna koliko dugo meso može biti zamrznuto, dok se kod nas dešava da se na tržištu pojavljuje meso staro i više od šest mjeseci, što direktno ugrožava kvalitet i zdravlje potrošača”, poručuje Maljčić, te podsjeća da se u Evropskoj uniji meso starije od 6 do 12 mjeseci daje kućnim ljubimcima.

Bez podsticaja za uvoznu prasad

Smatra kako bi ukidanje podsticaja za uvozo prase bila jednu od mjera koja bi zaštitila svinjogojce.

"Čim uvozna prasad prođu karantin, ona se praktično izjednačavaju s domaćom proizvodnjom, iako su uvozna i prasad, i hrana, i kompletan proces. Šta podstičemo onda? Na taj način se narušava tržišna ravnoteža i direktno ugrožava opstanak domaćih proizvođača i života na selu", kaže ovaj uzgajivač svinja.

Danas smo, prema njegovim riječima, u situaciji da domaći proizvod nema nikakav prioritet.

"Ne vodi se dovoljno računa o porijeklu, roku upotrebe, dužini zamrzavanja niti kvalitetu mesa, već je jedini kriterijum cijena. Time se ne ugrožava samo domaća proizvodnja, već i zdravlje građana", poručuje, dodavši kako svinjogojci očekuju ozbiljnu reakciju nadležnih institucija i konkretne mjere koje će zaštititi domaće proizvođače, potrošače i dugoročno očuvati svinjogojstvo u Bosni i Hercegovini.

Teška godina za svinjogojce

Petrić ukazuje na to da već sada mnogi ljudi napuštaju svinjogojstvo, a izražava strah da u ovoj godini neće biti nikakvog oporavka.

"Biće izuzetno teško, naročito za male proizvođače. Bez ozbiljne pomoći države, jasne regulacije tržišta i sistema sigurnosti, svinjogojstvo će nastaviti da propada. Nažalost, mjere koje se trenutno donose uglavnom pogoduju velikim proizvođačima i izvoznicima, dok mali ostaju zapostavljeni", navodi Petrić podsjećajući da su upravo mali proizvođači temelj domaće proizvodnje.

"Ako se nešto hitno ne promijeni, bojim se da će ova grana poljoprivrede doživjeti ozbiljan pad", zaključio je.