Brazilski model praćenja stoke mogao bi usporiti ilegalnu sječu šuma?

U brazilskoj saveznoj državi Pará, na rubu Amazone, provodi se jedinstven agrarni eksperiment koji bi mogao postati jedan od ključnih koraka u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Svaka se krava označava jedinstvenom ušnom oznakom kako bi se njezin put, od pašnjaka do klaonice, mogao precizno pratiti. Glavni je cilj suzbiti ilegalnu sječu prašume, koja je često potaknuta širenjem pašnjaka, piše Agroinform.

Pará je posebno važna u ovoj priči: ondje živi oko 20 miliona goveda, a trećina ukupne brazilske sječe amazonske prašume posljednjih je godina zabilježena upravo u toj državi.

Deforestacija Amazone bilježi dramatičan skok u 2025.

Novi sistem praćenja predviđa postavljanje dviju oznaka na svaku životinju, jedna nosi serijski broj, a druga sadrži čip. Oznake bilježe sve ključne podatke, od mjesta rođenja do informacija o vlasniku. Sistem bi trebao postati obvezan za sve farme do 2027. godine.

Ovakav način nadzora omogućuje usporedbu kretanja stoke sa satelitskim snimkama i kartama autohtonih područja, što znatno olakšava otkrivanje nedopuštenog korištenja zemljišta. Dodatna je prednost što se oznake nakon skidanja ne mogu ponovno koristiti, čime se smanjuje mogućnost prijevara.

Program su podržali i veliki industrijski akteri: JBS, najveći svjetski prerađivač mesa, donirao je dva miliona oznaka, dok brazilska vlada pokriva troškove za farmere s manje od 100 grla.

Riječ je o projektu iza kojeg stoji iznimno široka koalicija, stočari, mesna industrija, državne institucije i organizacije za zaštitu prirode. José Otavio Passos, amazonski direktor organizacije The Nature Conservancy, ističe da uspjeh ovisi o tome da se svaki pokret životinje evidentira i da se podaci prate u stvarnom vremenu. Ipak, upozorava da dobro organizirane kriminalne grupe i dalje mogu pokušati zaobići sistem, stoga je cilj stvoriti ne samo oznake, već i cjelovit, učinkovit mehanizam nadzora.

Uvođenje takvog sustava ima šire značenje i za ostatak svijeta: transparentnost lanca snabdijevanja mesom mogla bi postati jedan od ključnih alata u borbi protiv klimatskih promjena.