Bosanski pijetao i kokoš ulaze u svjetski registar peradi?

Bosanski pijetao i bosanska kokoš mogli bi biti uvršteni u svjetski registar peradi kao autohtona vrsta ovih prostora. Ovu vrstu peradi godinama uzgaja Mujaga Selman iz Gornje Sanice, u blizini Ključa. Za njegovu djelatnost interesuju se i na Veterinarskom fakultetu iz Sarajeva.

Selman kaže kako je dokazano da se radi o domaćem pijetlu i kokoški koji su gotovo nestali s prostora BiH, a sve zbog nebrige i selektivnog ukrštanja posljednjih sto godina, navode Nezavisne.

Mujaga selman perad pronašao u Turskoj

Pitanje je kako je Selman došao do autohtone peradi. Otkriva kako ju je nabavio u Turskoj. "Kada je Austrougarska okupirala Bosnu i Hercegovinu, naši preci, koji su odlazili u Tursku, poveli su sa sobom domaće životinje koje su mogli ponijeti. Za razliku od nas, sačuvali su njihovu autohtonost", tvrdi Selman pojasnivši kako su pod nazivom bosanski, u registrima i publikacijama domaćih životinja u Turskoj, evidentirani bosanski pijetao i kokoš te da su njihove glavne karakteristike izgled i upadljivo bijela boja. 

Bosanski pijetao je na glasu i kao vrsni pjevač te rekorder po dužini kukurikanja u jednom dahu. "Bosanski pijetao je poznat po melodičnoj pjesmi i po tome što u jednom dahu može kukurikati i do pola minute, što je jedna od tipičnih karakteristika ove rase", tvrdi Selman.

Sitnije koke koje nose krupna jaja

Objašnjava kako je to perad ponosnog i uspravnog držanja, s mišićavim tijelom i snažnim, zaobljenim grudima, čija težina može dostići tri kilograma. Kokoši su nešto sitnije, ali nose krupna jaja, prosječne težine do 56 grama.

"Budućnost ove naše peradi je daleko bolja nego ranije, jer je sve više zainteresovanih uzgajivača. Međutim, ona se mora upisati u svjetski registar pod oznakom BiH", smatra Selman kojemu pripadaju velike zasluge za zaštitu psa tornjaka i krave buše, koji su također upisani u svjetski registar životinja pod zastavom BiH.