Pretraga tekstova
Selim Mustafić vratio se u Pobuđe prije 17 godina. Danas drži krave i ovce te kaže da solidno živi od svog rada.
Selim Mustafić iz sela Pobuđe kod Bratunca da suprugom i djecom vratio se u rodni kraj 2000. godine. Odlučio se baviti stočarstvom jer je želio porodici omogućiti sigurnu egzistenciju. Danas ima stado krava i ovaca, a obrađuje i oko 100 dunuma zemlje.
"Nisam imao kuću nakon rata, niti sam imao ikakvih primanja pa mi je iz tih razloga najveća želja bila da se vratim u rodni kraj. Organizacija IRC mi je obnovila kuću", priča povratnik Selim, ističući da je u početku bilo teško, ali da se već 2005. godine život normalizovao.
Kaže da je najbolji osjećaj biti "svoj na svome", ali i da se od poljoprivrede kojom se on bavi ne može obogatiti, ali se može lijepo živjeti, navodi fokus.
Kaže da im je za održiv povratak najviše pomogao Razvojni program UN-a (UNDP) u Srebrenici koji je povratnicima kroz različite projekte pružao podršku, te je od ove agencije dobio šest junica i počeo se baviti proizvodnjom mlijeka.
"Danas mlijeko prodajem mljekarama Mig Gradačac i sasvim solidno živim od svog rada", poručuje Mustafić i navodi da podsticaje dobiva od Ministarstva poljoprivrede RS-a.
"Ako je mlijeko ekstra klase, to jest evropskog kvaliteta onda je podsticaj 30 feninga po litru, ali to rijetko neko uspijeva. Podsticaj koji dobijam je 10 feninga po litru prodatog mlijeka. Otkupna cijena mlijeka je nekad 0,54 feninga, a nekad 0,50, a kada je ekstra klasa onda je 0,60 feninga po litru", pojašnjava Mustafić koji apelira na vlasti da više vode računa o mladima i da im osiguraju bolju budućnost.
"Ukoliko niko ne povede računa o mladima, bojim se da ovdje neće biti života, jer svi će otići gdje su bolji uslovi. Ipak, više volim da moj sin radi u Bratuncu, nego u inostranstvu. Ko hoće raditi, može solidno živjeti od poljoprivrede, iako je posao težak", ističe ovaj povratnik u bratunački kraj.
Foto: Pixabay/MarkPockStudios
Tagovi
Povratnička porodica IRC UNDP Bratunac
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.