BiH zabranila uvoz papkara iz Brandenburga

Bosna i Hercegovina zabranila je uvoz i prijevoz preko svoje teritorije domaćih i divljih papkara te određenih pošiljki porijeklom iz Savezne države Brandenburg u Njemačkoj, radi sprečavanja unosa slinavke i šapa.

Šta uključuje zabrana?

U uputstvu Ureda za veterinarstvo BiH, navedeno je da zabrana uključuje i sjemena i embrija/jajnih ćelija, te hrane za životinje porijeklom od papkara, kao i namirnica, proizvoda, sirovina i otpadaka, porijeklom od domaćih i divljih papkara.

Pored toga, zabranjuje se uvoz pošiljki koje potiču iz drugih država ako se prije ulaska na teritoriju Bosne i Hercegovine prevoze preko područja Brandenburga.

Zabrana se ne odnosi na hermetički zatvorene toplinski obrađene konzerve od mesa, koje su tokom proizvodnje bile podvrgnute obradi, odnosno trajne konzerve, obrađene sirove kože, toplinski obrađenu tehničku mast i želatin, vunu, mlijeko i proizvode od mlijeka, crijeva u mliječnoj kiselini ili salamuri, trofeje divljih životinja, te trajne suhomesnate proizvode. No, za svaku od dozvoljenih pošiljki za uvoz, su propisani posebni uvjeti koje možete pročitati u dokumentu ispod teksta.

Najrazornija bolest

Njemačko veterinarsko nadležno tijelo prijavilo je 10. januara 2025. godine, putem sistema Evropske komisije za prijavu bolesti životinja, izbijanje slinavke i šapa u objektu s vodenim bivolima u općini Hoppegarten, Savezna država Brandenburg. Sumnja na bolest postavljena je nakon što su uginule tri, od ukupno 14 životinja držanih na otvorenom u jednom objektu, a laboratorijskim pretragama potvrđen je virus slinavke i šapa.

Slinavka i šap je jedna od najrazornijih bolesti koje pogađaju domaće (goveda, svinje, ovce, koze i bivole) i divlje papkare širom svijeta. Uzročnik bolesti je virus iz porodice Picornaviridae, rod Aphtovirus. Kombinirana visoka antigenska varijabilnost i učinkovit prijenos čini virus slinavke i šapa (Foot-and-mouth disease virus, FMDV) vrlo zaraznim među osjetljivim jedinkama diljem cijelog svijeta u nizu različitih vrsta. Bolest je endemska u mnogim dijelovima svijeta, iako je napredak u kontroli FMDV kontinuiran.

Slinavka i šap ponovno u Njemačkoj nakon više od tri desetljeća

Prenosi se direktnim kontaktom zaraženih životinja, indirektnim kontaktom putem kontaminiranih životinjskih proizvoda, putem hrane za životinje, te putem aerosola. Ljudi također mogu mehanički prenijeti virus sa zaraženog na druga gazdinstva: na rukama, na odjeći, putem prijevoznih sredstava i sl. Bolest se očituje slinjenjem, depresijom, hromošću, te pojavom karakterističnih vezikula na epitelu usana, jezika, desni, nosnica, krune papaka, međupapčanog procjepa i sisa.

U informaciji koju je, povodom izbijanja bolesti slinavke i šapa na području Savezne države Brandenburg, objavio Federalni institut za procjenu rizika (Bundesinstitut für Risikobewertung, BfR) navodi se da je FMDV uglavnom bezopasan za ljude. Samo u ograničenom broju izoliranih slučajeva (oko 40 evidentiranih slučajeva infekcije u cijelom svijetu od 1921. – 2007. godine), nakon direktnog kontakta sa zaraženim životinjama, zabilježeni su blagi simptomi bolesti kod ljudi te se u tom pogledu bolest slinavke i šapa ne smatra klasičnom zoonozom. Prijenos bolesti putem konzumacije hrane ili s čovjeka na čovjeka dosad nisu zabilježeni.

Posljednji slučaj u BiH zabilježen 1968.

Međutim, zbog strogih mjera kontrole i ograničenja u međunarodnoj trgovini, ova bolest predstavlja veliku prijetnju međunarodnoj trgovini i stočarskoj industriji, uključujući male posjednike, kao i cijela regionalna gazdinstva. Prilikom potvrde slinavke i šapa primjenjuju se stroge i rigorozne mjere kontrole i suzbijanja daljnjeg širenja u skladu s važećim propisima, a iste uključuju obvezu usmrćivanja i neškodljivog uklanjanja svih preostalih primjenjivih životinja na zahvaćenom objektu, uspostavu zone zaštite i zone nadziranja, zabranu premještanja živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla i druge mjere.

Bosna i Hercegovina je službeno slobodna od bolesti slinavke i šapa od strane WOAH – World Organisation for Animal Health (Svjetska organizacija za zdravlje životinja), a poslednji zabilježen slučaj je bio davne 1968. godine.