BiH mljekari planiraju plasman na zahtjevno rusko tržište

Impozantno rusko tržište predstavlja svojevrstan izazov za domaće mljekare. Plasman mlijeka u Rusku Federaciji važan je korak u ovoj industriji, međutim potreban je dogovor između Rusije i BiH, kako smatraju proizvođači. 

U "Mlijekoprodukt"-u smatraju da je ovo veliko, međunarodno, tržište izazov za domaće proizvođače, kao i da svi veći poljoprivrednici treba u svakom slučaju da iskoriste ovu mogućnost, kako navode nezavisne.com.

"Imamo neophodne kapacitete za plasman mlijeka u Rusiju i podržavamo inicijativu Vlade RS da ponovo pokrene pitanje izvoza", navode iz ovog preduzeća.

Otvaranje novih tržišta unaprjeđuje BiH ekonomiju

Ovo preduzeće ostvaruje izvoz na regionalna tržišta, kao i tržište EU. U ukupnom poslovanju, izvoz čini više od 48 odsto. 

"Ukoliko se otvori i tržište Rusije, još više bi unaprijedili djelatnost kompanije, ali i ukupne ekonomije naše zemlje", navode u "Mlijekoproduktu".

Rusko zakonodavstvo veoma je strogo i u mnogim segmentima, zahtjevnije od pojedinih uredbi EU. 

Plasman proizvoda na ovo međunarodno tržište, imalo bi velikog značaja i za poljoprivrednike i za prerađivače. 

Nedovoljno iskorišteni vlastiti potencijali?

Prema riječima Adina Fakića, direktora "Milkos"-a, iz Sarajeva, Bosna je mali proizvođač i otvaranje svakog narednog tržišta predstavlja uspjeh jer naši mljekari žive u neizvjesnosti da li će im svaki idući litar mlijeka biti otkupljen. 

"Mislim kako BiH ne iskorištava u dovoljnoj mjeri vlastite potencijale i kapacitetete sa kojima raspolaže. Pod tim se podrazumijevaju i mogućnosti odnosa sa Rusijom i Turskom. Napravili smo veliki korak naprijed i mogu da kažem da po tehnološkoj i stručnoj opremljenosti, na nivou smo evropskih mljekara", naglasio je Fakić.

Kada je riječ o tržištu EU, naša država učestvuje tek sa 10 odsto sopstvenih kapaciteta, koje je plasirala prije nego što je Hrvatska ušla u EU. 

Da li pitanje transporta predstavlja prepreku?

"Bosna ima ugovor o slobodnoj trgovini sa Turskom, a izvozi samo meso, međutim, to je ipak dokaz da se može uspjeti ukoliko postoji razumijevanje nadležnih institucija", istakao je on.

Kako kaže, bez dogovora na međunarodnom nivou, kao i realizovanja saradnje i potpisivanja protokola o slobodnoj trgovini, nema ni mogućnosti izvoza na tržište Rusije. 

Ipak, postoje i drugačija mišljenja na ovu temu. Predsjednik Udruženja mljekara RS, Vladimir Usorac, smatra kako je ovo tržište previše udaljeno, što može predstavljati problem oko transporta. 

Nejednake premije nepovoljno utiču na proizvodnju

"Izvoz mlijeka u rusku federaciju može biti privlačan, posebno za malu zemlju poput nas, ali pitanje je koliko je to opravdano. Zašto u BiH nema mlijeka iz SAD - zato što je velika udaljenost. Ovaj prehrambeni proizvod nije pogodan za duže transporte", objasnio je Usorac.

Dodaje kako je u RS sve manja proizvodnja mlijeka te da trenutno ima manje od 4.000 aktivnih proizvođača, a nekada ih je bilo više od 17.000.

"Velika je razlika i u premijama za mlijeko. Na primjer, u RS je 25 feninga po litri dok je u USK 42 feninga. Razni faktori vode ka postepenom gašenju proizvodnje mlijeka", zaključio je Usorac.