Belgija smanjuje uzgoj svinja: Svaki treći proizvođač nestat će za pet godina

Više od trećine svih uzgajivača svinja u Flandriji, sjevernom dijelu Belgije, smatra da do 2030. više neće držati ove životinje, piše Pigprogress.

Prema procjenama, za pet godina Flandrija bi mogla imati između 16 i 23 posto manje svinja nego 2024. godine. Istovremeno, prosječna veličina farmi vjerojatno će se povećati zbog nastavka trenda konsolidacije i širenja kapaciteta u industriji.

Taj proces je već godinama prisutan, a gotovo cjelokupna svinjogojska proizvodnja u Belgiji koncentrirana je u Flandriji, sjevernom dijelu zemlje. U Valoniji, južnoj frankofonskoj regiji, broj svinja je znatno manji.

Istraživanje budućnosti stočarske proizvodnje

Ovi podaci proizlaze iz ankete koju je provela Agencija za poljoprivredu i ribarstvo flamanske vlade. Smanjenje broja svinjogojskih farmi očekuje se da će biti izraženije nego u drugim stočarskim sektorima, 20 posto proizvođača mlijeka i 25 posto uzgajivača goveda također planira prestati s radom u sljedećih pet godina.

Cilj ankete bio je utvrditi u kojoj mjeri prirodni pad broja stočarskih farmi može pridonijeti smanjenju emisija azota i stakleničkih plinova, što je jedan od glavnih ciljeva okolišne politike flamanske regije.

Veliki pad uzgoja svinja u EU: U 20 godina manje 4,8 miliona krmača

Smanjenje broja svinja rezultiralo bi i smanjenjem emisija metana za 16 do 23 posto u usporedbi s 2024. godinom, navodi agencija. U slučaju amonijaka, očekivano smanjenje bilo bi i veće, jer većina farmi koje planiraju zatvaranje trenutno nema sustave za smanjenje emisije. Agencija je pritom naglasila: "Ova su smanjenja isključivo rezultat pada broja grla stoke. Poljoprivrednici naravno mogu raditi i na smanjenju emisija po životinji, no ti podaci nisu uključeni u ovo istraživanje".

Hoće li farme imati nasljednika?

Izvješće dodatno otkriva da odluka o prestanku proizvodnje snažno ovisi o postojanju nasljednika na farmi. Svi proizvođači koji nemaju nasljednika planiraju prestati s uzgojem, dok oni koji imaju nasljednika (najčešće unutar obitelji) ili čija situacija još nije jasna, uglavnom planiraju nastaviti s proizvodnjom.

Zanimljivo je i da 65 posto proizvođača svinja i čak 70 posto uzgajivača krmača već uzima u obzir strogu politiku emisije azota prilikom donošenja poslovnih odluka. U sektoru proizvodnje mlijeka taj je udio znatno manji i iznosi samo 44 posto.

Očekivani pad broja ovih farmi u Flandriji tako postaje ne samo gospodarsko, već i važno ekološko pitanje koje će oblikovati budućnost flamanske stočarske industrije.