Mangulica se prasi dva puta godišnje, a oko njih nema puno posla. Najviše se traži mast, slanina, čvarci, a meso je dosta sočnije od klasičnih svinja
Domaćin iz Kostajnice kod Doboja, Slavoljub Cvijanović, nešto više od dvije godine bavi se uzgojem svinja mangulica. Na ideju da pokrene farmu i uzgaja ovu sve popularniju pasminu, kako je ispričao Agroklubu, došao je sasvim slučajno.
Zanimljivo je da je Slavoljub nekoliko godina uzgajao ovce, a onda je na jedanput prelomio - ovce više neće uzgajati, ali šta dalje. Njive nije mogao prepustit šiblju i korovu.
"Nakon te odluke, nastao je problem šta sa velikim površinama zemlje. Kako sad sve to održavati i da ne zarasta u korov", priča Slavoljub.
Bio je primoran da pronađe rješenje, kako bi njegovo imanje u Kostajnici ostalo u životu, pa je krenuo u potragu za novom idejom.
"Počeo sam malo da istražujem i informišem se o mangulicama. Pošto volim meso da jedem, kao i većina, odluka je pala da iz nekog hobija krenem sa njihovim uzgojem", govori Cvijanović, koji je onda zavrnuo rukave i ogradio površinu od 10 dunuma kako bi njegova farma bila bezbjedna.
Potom se zaputio u Travnik i tamo našao za prvu ruku pet mangulica. "Bile su to sve ženke, a nedugo zatim nabavio sam i jednog nerasta, nakon čega je sve krenulo", istakao je ovaj domaćin koji danas na svojoj farmi ima oko 40 mangulica i taj broj stalno varira.
Postoji nekoliko vrsta mangulica, priča Slavoljub, precizirajući kako je riječ o jednom genetskom soju, ali tri vrste.
Crna svinja "mijenja" traktor - ore njivu i iskorjenjuje korov
"Ovo kod mene je takozvana crna lasasta koja je dosta zastupljena u Srbiji, a nazivaju je Buđanovačka svinja. Postoji bijela rasa mađarska i crvena, koja je malo zastupljena. Inače to je rumunska rasa", kaže ovaj uzgajivač iz Kostajnice, koji dnevno oko 45 minuta izdvoji za ove svinje kako bi ih nahranio.
Obaveza nema puno oko samih životinja, u to vrijeme uračunao je i put dok dođe iz Doboja do imanja, nahrani ih i nazad, kući. Najviše im daje kukuruz i ječam u ishrani, a kako kaže vole prirodu i šumu.
"Povrće, voće, sve to mogu, a obezbijedim im i velike količine trave. Dio hrane, tačnije kukuruza sam zasijem na nekih šest dunuma, dok ostatak kupim. To je negdje količinski isto koliko i zasijem sam", pojašnjava nam.
Meso i mast ove svinje sadrži u sebi HDL (lipoproteini velike gustine) holesterol te je jedina životinja koja je sadržava. Baš iz toga razloga, kako navodi, narod je počeo da se informiše oko ovog mesa i traži ga.
"Doktori ga preporučuju onima sa srčanim oboljenjima. Najviše se traži mast, slanina, čvarci, a meso je dosta sočnije od naših klasičnih svinja. Sada dosta ljudi zovu i traže slaninu i mast. Sirova slanina po kilogramu je 20 KM, dok je sušena između 35 do 40 KM", otkriva za Agroklub ovaj farmer.
Mangulica se prasi dva puta godišnje i daje veoma mali broj mladih. Prosjek je od četiri do pet prasića.
"Zanimljivo da je kod mene prvi put oprasila osam", kaže Cvijanović, te dodaje da dozvoljavaju svim prascima da ih doje.
Tagovi
Autor