Jagoda

Jagoda je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U plodu se nalazi oko 60% vode,  može biti i do 12% šećera te vitamina C od 24 - 97 mg%. Cvjeta više puta u godini i služe kao biljke indikatori za ispitivanje virusa.

Agroekološki uvjeti uzgoja jagode

Temperatura

Jagoda izmrzava na temperaturi od -15 °C do -18 °C. Ako nema sniježnog pokrivača, naročito pri kraju zimskog razdoblja kada otopli, strada i na -5 °C do -7 °C. Cvijet jagode izmrzava na -2 °C. U toku vegetacije najbujniji porast je pri temperaturama od 20 - 24 °C (optimum 23 °C).

Voda

Uslijed nedostatka vlage u tlu, korijenov sistem se nedovoljno razvija u površinskom dijelu tla; ne formiraju se rašlje na stablu, uslijed čega se smanjuje bujnost i rodnost, a plodovi su sitni i nekvalitetni. S obzirom da se jagoda sadi u vrlo gusti sklop i ima veliku lisnu masu, tlo neophodno mora sadržavati 75 - 80% vlage. Potrebno im je navodnjavanje početkom cvjetanja, tokom zrenja i po završetku svih berbi.

Tlo

Najbolja su pjeskovito-ilovasta tla i tla bogata organskim tvarima (humusom). Tla moraju biti dovoljno duboka i drenirana. Najpovoljnija kiselost se kreće od pH 4,6 - 6,4. Loše predkulture za jagodu su grašak, paradajz, bijeli krompir, repa i kukuruz jer svi imaju iste štetnike.

Izbor položaja za podizanje nasada jagode

Za jagodu su najpovoljniji oni položaji koji nisu izloženi vjetru i akumulaciji hladnog zraka. Za rane sorte najbolji su južni položaji, gdje se ne javljaju kasni proljetni mrazevi jer je na njima omogućeno ranije sazrijevanje ploda za oko 10 dana u odnosu na sjeverne položaje. Sjeverne i istočne položaje treba korisititi za srednje rastuće, a sjeverne i ravničarske površine za kasne sorte jer one obično kasnije cvjetaju i nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazova.

Priprema tla za sadnju jagode

Tlu se mora popraviti struktura, uništiti korovi, rigola se na dubinu od 30 cm i ravna. Prije rigolanja, ako je tlo nedovoljno plodno, dodaje se oko 15 - 20 t/ha stajskog gnojiva. Ako je tlo siromašno humusom potrebno je unijeti 30-40 t/ha stajskog gnojiva ili se  u prethodne dvije godine uzgajaju i zaoravaju biljke za zelenu gnojidbu. Pri gnojidbi organskim gnojivima, dodajemo 300 - 600 kg NPK 5:20:305.

Razmnožavanje jagode

Jagode se mogu razmnožavati sjemenom, dijeljenjem grmova i vriježama. Sjeme posijano u vrtnu zemlju, kojoj se doda pijesak i kompost, počinje klijati nakon 12 - 15 dana. Kalemljenje jagoda se obavlja kada se želi otkriti prisustvo virusnih oboljenja. Grmovi se dijele kod sorti krupnijeg ploda i mjesečarki koje ne daju vriježe. Razmnožavanje vriježe ja najrašireniji način razmnožavanja jagoda. U pravilu, na svakom članku (nodiju) vriježe razvijaju se adventivni pupovi koji daju stablo s lišćem i korijenov sistem, sadnicu.

Sadni materijal jagode

Sadnice trebaju biti svježe, zdrave s dobro razvijenim korijenovim sistemom i najmanje 3 - 5 razvijenih listova. Prije sadnje, sadnicama se skraćuju žile i potapaju se u smjesu zemlje i goveđeg gnoja ili u hormon za bolje ožilavanje. Za ljetnju sadnju koriste se presadnice proizvedene u prethodnoj godini, a sade se u drugoj polovici mjeseca jula.

Podizanje nasada jagode

U područjima gdje vladaju zimiski ili proljetno-ljetni vjetrovi trebaju se podići vjetrozaštitni pojasevi na razmaku od 120 - 200 m. U tu su se svrhu najbolje pokazale višnje, šljive, ribizle, suncokret i kukuruz. Plodored ovisi od više čimbenika i može biti 3,5 i 8-godišnji.

Jagode se sade u redove te razmak od reda do reda iznosi 60 cm, a u redu 30 cm. Među redovima se naprave plitke brazde za navodnjavanje. Do berbe, voda se pušta u sve brazde, a tokom berbe naizmjenično u svaku drugu, kako bi suhim brazdama mogli prolaziti berači.

Jagode se mogu saditi u gredice širine 50 cm ili humke visine 20 cm i prekrivaju se crnom folijom.

Prednost uzgoja na foliji:

• Sprječava rast korova jer ne propušta svjetlost.
• Održava fizičku strukturu tla jer sprječava da kiša sabije zemlju.
• Povećava toplinu i vlažnost tla.
• Povećava se prinos jagoda za 20 - 30%.
• Povećava kvalitetu ploda jer je smanjeno truljenje, a boja je intenzivnija.
• Sprječava truljenje ploda jer isti ne leži na zemlji.
• Ubrzava sazrijevanje ploda za 3 - 4 dana.
• Štede se radni sati za uništavanje korova, obradu međuredova, zalijevanje jagodnjaka i pri berbi ploda.

Budući da se folijom prekrije tlo, na njoj se naprave otvori u koje će se saditi jagode. Otvori, odnosno rupe široke 4 - 5 cm, buše se na međurednoj udaljenosti 35 - 40 cm i razmakom između biljaka od 20 cm u redu. Jagode na foliji sade se od sredine jula do sredine septembra.

Održavanje nasada jagode

Njega jagoda na foliji sastoji se u prihranjivanju preko lišća (folijarna prihrana) i to u 4 - 5 navrata u toku vegetacije. Zalijeva se orošavanjem (umjetnom kišom) ili površinski, sistemom kap po kap. Međuredni prostor čisti se od korova, a kasnije se postavlja i malč (pšenična slama najčešće).

Berba i skladištenje jagode

Berba sorti mekoga ploda obavlja se prije punog zrenja, a plod sorti čvrstoga ploda bere se u punom zrenju. Berbu treba obaviti ujutro poslije pada rose i poslije podne kada je slabiji intezitet sunčevog zračenja i kada se plod rashladi. Trajanje berbe ovisi o sorti ali prosječno se beru svakog drugog dana. Pakiraju se u male otvorene plitke letvene sandučiće i u skladištu čuvaju pri temperaturi od 0 °C.

Izvor: dipl.ing. B. Volčević; Jagoda, malina, kupina; 2005.