Sinonim: - | Engleski naziv: Tobacco | Latinski naziv: Nicotiana tabacum L.
Duhan se dobro prilagođava klimi i tlu, ali se prema uvjetima uzgoja mijenjaju njegove morfološke karakteristike. Slabiji duhan sadrži manje od 1% nikotina, srednje jak između 1 i 2%, a jak više od 2%. Dobar duhan ne bi smio imati više od 8 % bjelančevina jer zbog njih slabije izgara, neugodnog je mirisa, gorkog okusa i podražava kašalj.
Duhan se uzgaja radi lišća koje poslije sušenja, sortiranja i fermentacije služi kao osnovna sirovina za izradu cigareta, cigara i drugih sličnih sredstava. Uživa se zbog specifičnog i kompleksnog fiziološkog djelovanja nekih sastojaka lista na središnji nervni sistem čovjeka. Od hemijskih sastojaka lista najvažniji je nikotin, izvanredno toksičan alkaloid, koji unesen pušenjem ili na drugi način u ljudski organizam u umjerenoj količini djeluje umirujuće ili nadražujuće, u zavisnosti od stanja nervnog sistema. Uživanju duhana doprinose i drugi sastojci lista, kao što su eterična ulja, smole i drugi. Iz lišća i otpadaka prerade duhana za pušenje dobiva se čisti nikotin, koji služi kao insekticid u domaćinstvu i zaštitu bilja (nikotinol) i kao sirovina u farmaceutskoj industriji.
U Bosni i Hercegovini duhan se počeo uzgajati u prvoj polovici XVII stoljeća došavši u Hercegovinu preko Mlečana i Dubrovačke Republike. Ima više pretpostavki kako je duhan došao u Hercegovinu i raširio se u Bosnu. Nakon Drugog svjetskog rata, pored godišnjih oscilacija, proizvodnja duhana bilježi rast do kraja sedamdesetih godina (rekordna je bila 1976. godina sa 14.800 tona). Sada se u BiH godišnje proizvede 3.500-4.000 tona duhana tipa Flue Cured Virginia, Burley i Hercegovački ravnjak.
Korijen je vretenast, dobro razvijen i dobre usisne snage. Prodire u tlo na dubinu od 1 – 2 m i širi se do 80 cm. Stabljika je uspravna, cilindrična, podijeljena na koljenca (nodije) i međukoljenca (internodije), prekrivena dlačicama i ispunjena srži. Naraste pola metra do 3 m. listovi se razvijaju na koljencima (nodijima), mogu biti sjedeći ili s kraćom peteljkom, srcoliki, jajoliki, eliptični i kopljasti. Na jednoj stabljici može se razviti 20, 30, pa čak i 100 listova. Pokriveni su žljezdanim dlačicama, a u njihovim se glavicama nalaze smole i eterična ulja, koja su važna za kvalitet i aromu duhana. Cvjetovi su ružičaste, bijele ili žute boje i oblikuju se pojedinačno ili češće u skupovima na vrhu glavne stabljike i zaperaka stvarajući štitac, tj. grozd. Plod je okrugli ili ovalni smeđi tobolac u kojemu se nalazi više hiljada sjemenki. Masa 1 000 sjemenki je od 0,06 - 0,1 g, a hektolitarska težina iznosi oko 40 – 45 kg.
Za klijanje potrebna je minimalna temperatura od 5 °C, a praktični minimum, pri kojem sjeme duhana mnogo brže klija i niče iznosi 12 °C. Optimalna temperatura za klijanje je između 25 i 28 °C. Biljke duhana ne podnose niske temperature, pa stradaju čim se temperatura spusti na -1 °C.
Postoje kultivari duhana kratkog dana, kultivari dugog dana i neutralni kultivari. Duhan treba mnogo svjetlosti, pa će u pregustom sklopu ili zasjenjen (korovima, okolnim drvećem i sl.), reagirati smanjenim porastom, tanjim, manjim i finijim listovima, što se može koristiti za izradu cigareta posebnog kvaliteta. Bolja osvjetljenost povećava fotosintetsku aktivnost i nakupljanje ugljikohidrata, što povećava prinos i kvalitet lista.
Najviše vode duhanu je potrebno dok je u klijalištu (za klijanje sjemena i za pravilan i ravnomjeran rast i razvoj rasada). Nakon sadnje na stalno mjesto duhan se mora redovno zalijevati kako bi se razvilo kalitetno korijenje. Kada počne berba, potrebe za vodom smanjuju se sve više kako odmiče faza sazrijevanja. Ako postoje mogućnost za navodnjavanje, u slučaju suše treba obaviti navodnjavanje u vrijeme intezivnog vegetativnog porasta.
Duhan najbolje uspijeva na lakšim, strukturnim, rahlim i prozračnim tlima, slabo kisele do neutralne reakcije. Najbolji položaji za uzgoj duhana su tla na brdskim i ostalim nagnutim položajima.
Duhan bi trebalo obvezno uzgajati u plodoredu jer se samo tako može dobiti visok i kvalitetan urod. Dobre pretkulture su strne žitarice i leguminoze. Zbog nedostatka odgovarajućih površina za proizvodnju duhana, on se najčešće uzgaja u monokulturi što dovodi do umornosti tla, povećanog broja štetnika i zaraza bolestima. Zato se nakon berbe duhana prakticira sjetva grahorice ili stočnog graška sa žitaricama, ili sjetva raži, pa se zelena masa zaore i na taj način popravljaju karakteristike tla.
Nakon strnih žitarica i drugih ranih pretkultura izvodi se pliće oranje (oko 10 cm dubine), zatim ljetno oranje početkom augusta i duboko jesenje oranje (oko 30 – 35 cm dubine). Obavlja se i podrivanje, krajem zime drljanje i kultiviranje do sjetve duhana. Pred sadnju, sjetvospremačem se priprema tlo i prave gredice (oko 30 cm visoke).
Stajski gnoj može se koristiti na lakim pjeskovitim i siromašnim tlima, 2 – 3 vagona/ha. stajnjak treba zaorati u osnovnoj obradi tla. Potrebno je gnojiti i s oko 500 – 1 000 kg/ha mineralnih gnojiva u formulacijama NPK 7:14:21 i 5:20:30. Bolje je koristiti gnojiva u kojima je više azota u amonijskom obliku. Tako se količina azota kreće od 30 – 70 kg/ha, fosfora 70 – 140 kg/ha i kalija 100 – 200 kg/ha.
Na manjim površinama, na kojima se ne prave gredice, najčešći međuredni razmak iznosi 75 cm, a u redu 33 – 40 cm. Na plantažama međuredni razmak iznosi 100 cm, a u redu oko 35 cm. Duhan se sadi ručno u redove (ručnom sadilicom napravi se rupa duboka oko 10 cm) ili četverorednim sadilicama na dubinu od 7,5 – 16 cm.
Suzbijaju se korovi hemijskim ili mehaničkim (okopavanje, kultiviranje, plijevljenje) putem. Kultiviranje se izvodi poslije kiše, kada se tlo dovoljno prosuši. Prvo kultiviranje izvodi jednu ili dvije sedmice nakon sadnje, a iduća kultivacija kada biljke porastu na oko 30 cm visine. Obavlja se i otkidanje cvata i zaperaka jer troše hranjive tvari, koje treba usmjeriti u listove.
List duhana bere se u tehničkoj zriobi. Listovi postepeno sazrijevaju od baze prema vrhu stabljike. Sedmično sazrijevaju 2 – 3 lista, a berba obično traje oko 2 mjeseca i može se obavljati ručno ili uz pomoć mehanizacije. Berba kombajnom obavlja se ako je površina ravna, ako biljke ne poliježu, ako ravnomjerno sazrijevaju i ako su jednolične visine.
Izvor:
ukupno: 61, aktivno: 0, neaktivno: 61
BB JAKA
BH 2
BH 4
BH 9
BURLEY T
DH 10
DH 12
DH 14
DH 16
DH 17
DH 18
DH 19
DH 27
DH 29
DH 33
DH 36
DH8
DH9
DRAVA
DRINA
DŽEBEL
JAKA 23
JAKA 48
JAKA 68
JAKA 7-4/2
JAKA 70
JAKA 87
JAKA V 109/2
JAKA V 125/3
KATA
MV-1
NOVA CRNJA 4-4/3
OTIJA 110-88/3
OTLJA 87
OTLJA 9-18/2
PODRAVAC
POŽEŽANAC
PRILEP 10-3/2
PRILEP 12-2/1
PRILEP 156/1
PRILEP 7
PRILEP 84
PROSOČAN
PV 121/2
PV 143/2
PV 147/1
RAVNJAK 108
ŠEGINOVAC
SLAVONAC
STOLAC 17
SUHUM 959
SVIJETLA HERCEGOVINA 2
SVIJETLA HERCEGOVINA 3
TANČE
VA DK
VELIKI HERCEGOVAC
VH 32
VIRGINIA
VJ-9
VKP 1
VKP 2
Službeno ugovaranje nove sezone proizvodnje duhana je započelo - javite se: https://bitly.ws/3dmnb
Kestenijada u Svetom Ivanu Zelini na Kladeščici U nedjelju, 13. listopada 2024. održana je 26. Kestenijada u Svetom Ivanu Zelini. U subotu, 12. listopada, otvorena je obnovljena poučna ekostaza „Kroz Zelinsku goru“. Program pješačenja uključivao je pješačku turu kroz šumu s novim informativnim drven...
Suvremena vinarija Matić U istarskom trokutu Kaštelir , Višnjan , Vižinada smješteno je mnogo vinarija. Samo na području Višnjana njih čak 16 među kojima su Košeto, Prodan ,Poletti, Poleis, Aldo i Denis Bernobić a u Baškotima su Matići. Vinogradarenjem i vinarenjem se obitelj bavi već šest generacij...
Kako zvuči biljka pod stresom? Pomalo nalik na pucketanje folije s mjehurićima. Istraživači u Izraelu došli su do zaključka da biljke rajčice i duhana koje su pod stresom - zbog dehidracije ili odsječene stabljike - emitiraju zvukove koji se po glasnoći mogu usporediti s normalnim ljudskim razgovoro...
Fešta vina, maslinovih ulja i delicija Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i s...
Enosophia na Decanteru Vinarija Enosophia iz Feričanaca osvojila je pet srebrnih medalja na ovogodišnjem izdanju najvećeg vinskog natjecanja na svijetu – Decanter World Wine Awards. Sve srebrne medalje otišle su kompletnoj liniji Miraz, za sva četiri vina koja su na toj liniji, dok je peto srebro os...
Nekada su bili maheri za duhan, danas se hvale brendiranim krompirom, ali i mnogim prirodnim i kulturnim bogatstvima. Provjerili smo šta to čini posebnom općinu Ljubuški? Uskoro... #12bisera
PROSLAVA 20 GODINA RADA VINARIJE ANTUNOVIĆ U Amadria Park Hotela Capital u Zagrebu, 12. ožujka 2025. Jasna Antunović Turk i njezin sin Branimir Turk podsjetili su na prva dva desetljeća vinarije i predstavili nova velika vina iz Grand Selection linije. Nakon velikog uspjeha osvojivši platinu na DEC...
