Prirodno i kulturno-historijsko naslijeđe, tradicionalna sela i stočarstvo mogu itekako koristiti u svrhe održivog turizma.
Planina Prenj uskoro bi mogla biti proglašena zaštićenim područjem. Stručno obrazloženje, prezentirano je u Planinarskom domu "Senad Muhibić – Dundo" na Raptima, povodom Svjetskog dana turizma, koji se obilježava 27. septembra pod sloganom "Turizam i održiva transformacija".
Predstavnici ekspertskog tima angažovanog na pripremi dokumenta, istakli su da se radi o završnoj fazi i da je u ovom poduhvatu učestvovalo 30 univerzitetskih profesora i stručnjaka. Koordinator stručnog tima, prof. Sead Vojniković naglasio je visoki diverzitet ekosistema na Prenju, ističući kako sve upućuje na proglašenje nacionalnog parka, čak i sa područjima koja mogu dobiti kategoriju rezervata prirode.
"Radi se o velikom području, a činjenica da je od 12 do 15 posto flore ovdje endemskog karaktera, te da postoje čak 24 natura staništa, jasno govori u prilog toj tezi", rekao je Vojniković.
Prenj je posebna planina i dio identiteta zajednice, navela je profesorica Amra Banda, stručnjakinja za održivi turizam, navodeći kako se prirodno i kulturno-historijsko naslijeđe, tradicionalna sela i stočarstvo mogu itekako koristiti u ove svrhe.
"Prvi sladoled u BiH napravljen je od leda donesenog upravo s Prenja, što dovoljno govori o višeslojnoj tradiciji i značaju planine. Naravno, kada govorimo o granicama zaštite, moramo biti realni i svjesni situacije, ali u ovoj fazi prijedlog će ići tako da dio kanjona Neretve bude naslonjen na zaštićeno područje", kazala je Banda.
Zaštita ne znači stop životu na ovom prostoru. Naprotiv, istaknula je federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, koja je naglasila važnost saradnje s lokalnom zajednicom i međunarodnim partnerima, te spremnost da se zajednički uđe u ovaj projekt.
"Uspjeli smo pokrenuti priču za područje Konjica, ali vjerujem da će se uskoro i Mostar i Jablanica priključiti ovom historijskom poduhvatu, jer želimo da prirodne zakonitosti budu jače od administrativnih ograničenja", rekla je ministrica Pozder.
Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić naveo je kako je riječ o generacijskom projektu, kazavši kako vjeruje da ovo može biti primjer za buduće projekte zaštite. "Uključili smo lokalno stanovništvo, šumarstvo i, što je najvažnije, planinarska društva koja su aktivna i koja su nam dala punu podršku u ovom historijskom poduhvatu", rekao je Ćatić.
Prezentaciji je prisustvovao i rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH Renaud Meyer, koji je bio fasciniran ljepotom i pogledom s Rapti prema vrhovima Prenja.
"UNDP snažno podržava ovakve inicijative, jer doprinose očuvanju biodiverziteta, razvoju održivog turizma i jačanju lokalnih zajednica. Prenj je simbol prirodnog bogatstva Bosne i Hercegovine, a njegovo proglašenje zaštićenim područjem predstavljalo bi važan korak na putu zemlje ka održivoj budućnosti", izjavio je Meyer.
Tokom prezentacije govorilo se i o turističkim potencijalima, posebno o važnosti projekta Via Dinarica, pri čemu je naglašeno da je Bosna i Hercegovina u srcu te inicijative, a Prenj "srce srca". Alpinist i novinar Zehrudin Isaković, koji svoj život veže za planinarstvo, izjavio je da se radi o historijskom trenutku.
"Još od vremena Austro-Ugarske ovdje ljudi dolaze da planinare. Obrisi njegovih vrhova izgledaju kao EKG snimak. Naš zadatak treba biti zajednički, da napravimo sretan spoj i omogućimo da se ovom planinom gospodari na način da je otkrije što veći broj ljudi", rekao je Isaković, saopćeno je iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Tagovi
Autorica