Kako je Bojan stvorio dom za turiste i budućnost za selo kod Šipova?

Seoski turizam. Još je uvijek nedovoljno shvaćen pojam u Bosni i Hercegovini, iako su mogućnosti neograničene, s obzirom na izobilje prirodnih ljepota koje nam je naša zemlja podarila. Ali, čini se kako ne misle svi tako.

Za razliku od njih, 20-godišnji student ekonomije, Bojan Miličić, iz Strojica kod Šipova, ispunio je svoj san o stvaranju uslova za ostanak na selu te danas i drugima pokazuje čari svog "malog svijeta". A, ideja da kupi zemlju na selu, otvori restoran i odmaralište koje bi pružilo putnicima namjernicima domaći ugođaj i kuhinju koju ne mogu svugdje probati, javila se kada je imao 18 godina.

"Tada sam prvo dedu pitao za ovu ideju, i on je odmah podržao. Nakon toga i otac. Međutim deda, je u međuvremenu preminuo i žao mi je što nije doživio da vidi šta smo napravili", priča Bojan, dodavši kako je priča s restoranom brzo prevaziđena jer su shvatili da im je potreban i smještaj za goste.

Odlučio ostati na selu

Kaže navodi nikada nije sanjao velike priče, izazove, niti su ga privlačili veliki gradovi, iako je proputovao, od Banja Luke, Beograda, Berlina, Beča pa dalje.

"Ipak ta posebnost malog mjesta, nasmijana lica mojih susjeda, šum janjskih potoka i rijeka, te cvrkut ptica uz jutarnju kafu i domaći sok su me na neki način 'kupili' da ostanem svoj na svome", dodaje ovaj mladi ugostitelj.

Tu su, kako kaže i nezaobilazni tradicionalni proivzvodi od mlijeka, janjski kajmak i pletenica, a sve pobrojano shvatio je kao komparativne prednosti.

"Sama istorija i karakterestike mjesta su mi napravili da moja priča bude ta neka 'koncept' priča. Samo smo 35 km udaljeni i od skijališta na Kupresu. Šipvo je poznato po svojih 9 rjeka i rječica, ali i izvrsnoj pastrmki. Imamo poljoprivrednike koji siju razne žitarice, koju su odličan preduslov za razna jela, i dobar domaći hljeb. Sve su to kečevi, koje smo imali u rukavu. I zašto ne bi zaigrali?"

Znao je, kaže, odmah da u ovom poslu ne može biti sebičan i da mora pružiti priliku i drugima. Pa su tako zaposlili i prvog radnika, a danas uz kompletnu porodicu, imaju troje zaposlenih, "dvije žene i jedna momak i svi su mlađi od 40 godina."

Dodatno od lokalnih seljaka i proizvođača kupuju njihove proizvode koje nude gostima u restoranu. Vjeruje kako je ovo na neki način motivacija za sve njih za njih da ostanu ovdje.

I gdje smo sada?

Motel i restoran smješten je na idealnoj lokaciji, između prirodnog bisera Janjskih otoka i atraktivne Vaganske pećine, "Strojice" danas predstavlja mjesto za predah, uživanje i dobru domaću kuhinju. Ovdje se tradicija ne čuva samo u pričama - ona se servira na tanjiru.

Na jelovniku se nalaze specijaliteti pripremljeni po starinskim receptima: janjska pita, uštipci s kajmakom, sir pletenica, cicvara, svježa pastrmka, sočni ćevapi, pizze, kao i jedinstveni Janjski doručak i uljevuša, uz čašu kiselog mlijeka koje priziva djetinjstvo i zavičaj.

Na raspolaganju i smještaj

Pored gastronomske ponude, raspolaže i smještajem - četiri moderno opremljena apartmana i tri sobe nude ukupno 29 ležajeva, što ga čini idealnim za porodični boravak, grupna putovanja ili aktivni odmor u prirodi.

Nalaze se u neposrednoj blizini multifunkcionalne sale kapaciteta do 200 gostiju, što ga čini pogodnim i za konferencijski turizam, seminare, radionice i proslave.

Ljubitelji prirode biće oduševljeni blizinom brojnih atrakcija: Manastir Glogovac, izvor rijeke Janj, planina Vitorog, netaknuta prašuma Janj, kao i mreža šumskih puteva i staza. Zbog toga je mjesto jednako privlačno porodicama s djecom, avanturistima, planinarima, lovcima i svim ljubiteljima prirode i aktivnog odmora.

"Bilo je tu i teških trenutaka, i nekada je problem naći radnike da dođu u ovo malo mjesto, ali smo snalazili, jer želja je uvijek nekako bila veća od problema. I eto uspjeli smo i idemo dalje. Danas je to jedan uhodan porodičan biznis", kaže naš sagovornik.

U svakom grmu leži dobar zec

Na kraju Bojan poručuje kako se nada da će ova priča motivisati sve nekadašnje stanovnike naših sela, ali i one koji su ostali tu, da krenu sličnim putem. Dodaje i da su još mnoge prepreke pred nama kao društvom.

"Moramo malo više da pazimo na prirodu, a posebno na pravilno odlaganje otpada. To je zaista nekada problem čujem komentare turista na ovo", navodi ovaj ugostitelj, kazavši i kako je potrebno više označenih staza, vodiča, odnosno novih dodatnih zanimanja na selu.

Smatra i kako su potrebne obuke i konkretne mjera, možda čak i da se otvori neka savjetodavna služba za seoski turizam. Podsticaja ima, određene mjere podrške postoje i na višim i na nižim nivoima postoje. Poručuje svima da u našim selima "u svakom grmu leži dobar zec i da smo treba da se osvrnemo okolo i uhvatimo.", odnosno da shvatimo koji su naši potencijali.

Pravnik Dorian sa suprugom imanje pretvorio u turističku oazu s domaćim proizvodima

Na kraju promocija domaćeg, lokalnog je i značajno ekološko pitanje. Jer domaće, ono proizvedeno tu ne traži ni dug prevoz, energiju na hlađenje, odnosno transport tog proizvoda, te kupovinom lokalnog pokazujemo u suštini da smo odgovorni prema prirodi i korišćenju prirodnih resursa.

"Mi u selima sigurno ne zaostajemo mnogo za ovima u gradovima. Nego narativ urbanizacije i satjeravanja ljudi u 50 kvadrata, izgleda da je nadjačao. Ali borimo se", zaključuje Bojan.