U povodu obilježavanja 5. decembra, Svjetskog dana zemljišta, Akademija nauka i umjetnosti BiH najavila je održavanje simpozija "Zemljište kao faktor razvoja poljoprivrede i zaštite životne sredine u Bosni i Hercegovini".
U sektoru poljoprivrede, a u oblasti zemljišta posebno, kako ističu, aktuelan je veliki broj pitanja. Ističu da je zemljišna politika i održivo upravljanje zemljištem općenito po mnogim aspektima najkompleksnije, a to se posebno odnosi na poljoprivredno zemljište koje je pod stalnim antropogenim pritiskom i neadekvatnim načinom upravljanja.
"Produktivnost naših zemljišta je veoma niska. Postoji čitav niz ograničenja i razloga što je to tako. Zemljišna politika podrazumijeva dugoročna ulaganja u korist sadašnjih i budućih generacija, ali isto tako odgovorno ponašanje prema ostavštini prethodnih generacija koje su nam ostavile ovaj resusrs na korištenje", navedeno je u najavi Simpozija, koju potpisuje prof. dr. Hamid Čustović, dopisni član ANUBiH, predsjednik Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Poručuju i kako je mnogo pitanja o kojima je potrebno otvoriti raspravu i početi ih rješavati. Da bi se to dogodilo potrebno je objektivno na bazi istraživanja sagledati stanje ovog prirodnog resursa radi poduzimanja mjera povećanja produktivnosti proizvodnje i povećanja otpornosti na već prisutne efekte klimatskih promjena. Gubici najplodnijih zemljišta, degradacija, kontaminacija i erozija su važna pitanja koja se sporadično spominju, ali slabo rješavaju.
Trajno "nestaje" poljoprivredno zemljište: Čupajte nas, zaglibili smo!
Pitanja kao što su komasacija zemljišta, stanje katastra i oblici svojine postala su ograničavajući faktori razvoja sektora poljoprivrede, prostornog planiranja, ali i cijelog društva. Još uvijek se vode polemike kada prestaje biti poljoprivredno, a kada postaje šumsko zemljište.
"Zemljišta nam zarastaju u korov i sukcesiju, a osiguravamo jedva 23% potreba u hrani", preciziraju iz ANU-a BiH.
Jesmo li zaista toliko bogati da bi se mogli ponašati inferiorno prema pitanju agrarne politike, a posebno zemljišne? Koja je uloga i odgovornost donosioca odluka u našoj zemlji na svim nivoima?
"Iz svega navedenog, cilj je bio da pojedinačne teme obrade relevantni eksperti i naučnici iz pojedinih oblasti. Isto tako, bilo nam je važno da u pripremi tema dobijemo podršku autora iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona, u čemu smo nadamo se uspjeli", naveli su.
Planirano je da se radovi recenziraju i štampaju u vidu Zbornika radova ANUBiH u printanoj i elektronskoj formi u 2026. godini, kako bi mogli biti dostupni na većem broju portala. Apstrakti radova bit će dostupni učesnicima Simpozija koji će biti održan 4. decembra, u 9 sati u Akademiji nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu.
Tagovi
Autorica