Prigodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite vlažnih staništa, na stručnom skupu u Čapljini otvoreno će se govoriti o problemima s kojima se suočava park prirode Hutovo blato
Močvare su najveći skladištari stakleničkih plinova i prije svega CO2. Tresetišta mogu apsorbirati više ugljičnog dioksida po hektaru na godišnjem nivou čak i u odnosu na tropske kišne šume.
Tresetišta su kao ekosistemi, vrlo često ugroženi jer se smatraju nisko produktivnim ekosistemima. Međutim, njihova stopa neto produkcije ih čini ključnim tipom staništa u globalnom kruženju ugljika. Stoga, restauracija tresetišta u aktivne uvjete vodi ka uspostavi otpornijeg staništa sposobnog da uspješno odgovori na klimatske promjene.
Ukupna površina histosola (niskih treseta) u Bosni i Hercegovini iznosi 9.708,468 ha. Na području Hutovog blata ravno, nizinsko, tresetno tlo na aluvijalnim pjeskovitim ilovačama zauzima površinu od 973,64 ha. U široj zoni Gabele, prema granici s Republikom Hrvatskom, ravna niska tresetna tla zauzimaju površinu od 272,63 ha.
Hutovo blato je prepoznato kao močvarni ekosustav od međunarodne važnosti, a Bosna i Hercegovina je preuzela odgovornost, potpisivanjem Ramsarske konvencije, zaštititi i očuvati ovo područje. Nažalost, promjena vodnog režima s preusmjeravanjem i oduzimanjem voda Hutovog blata za potrebe drugih korisnika, dovela je do dramatičnih promjena ekosustava i gubitaka biološke raznolikosti u Parku prirode.
Prigodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite vlažnih staništa, međunarodne i lokalne nevladine organizacije žele otvoreno govoriti o problemima s kojima se suočava Hutovo blato. Skup će se održati u utorak, 4. veljače 2014. u motelu Park, Karaotok, Park prirode Hutovo blato s početkom u 10 sati.
Pozdravnu riječ vodit će gdin. Nikola Zovko, a u sklopu stručnog skupa održat će se čitav niz predavanja:
Po završetku predavanja predviđeno je donošenje zaključaka i rasprava.
Tagovi
