Virovska prkačijada, Međunarodni festival malih izvornih kolača u susjednoj se Hrvatskoj održava 10. i 11. maja. Na njoj će učestvovati i izlagači iz Bosne i Hercegovine.
Male kolače u Podravini, u susjednoj Hrvatskoj, zovu prkači, a sada već tradicionalno imaju svoj dan, Virovsku prkačijadu, Međunarodni festival malih izvornih kolača. Da je Podravina dobila novi, originalan i prepoznatljiv gastro-turistički događaj, bilo je očito već prilikom održavanja prve Prkačijade.
Osnovna koncepcija je preferirati virovsku i podravsku slastičarsku baštinu. Uz brojne goste, ne samo iz Podravine i Hrvatske, dolaze slastičari iz nekoliko zemalja: Paname, Nigerije, Izraela, Palestine, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Slovenije, a oni će prikazati kako se prave izvorni prkači u njihovim zemljama.
Virovska prkačijada održava se 10. i 11. maja. Bit će to jedna od najvećih smotri domaćih prkača u posljednjih nekoliko godina, a osim edukativnih sadržaja, Prkačijada ima i natjecateljski karakter. U sklopu programa održat će se Mala prkačijada, natjecanje učenika osnovnih škola iz Koprivničko-križevačke županije u spravljanju ovih tradicijskih kolača, a u drugom dijelu natjecanje seniorki u spravljanju prkača.
"Prkači, prkačeci, drobni prkači, prkanci, prvkeci, sitni su kolači od tijesta koje se radi od brašna, masti, šećera, jaja i začina: papra, cimeta, klinčeca, ruma", pojašnjava detaljnjo priču o prkačima Nada Matijaško voditeljica Podravkinog Muzeja prehrane, i nastavlja: "Tijesto se tanko razvalja, a zatim reže želescima, limenim modlicama u obliku srčeka, ribica, bebica, zečeka, zvezdica ili se režu čašom. Čašom se režu i "ribice" - polumjeseci. Žene su znale reći: 'jedno testo – 15 feli kolača', ili '9 feli z jedne struganje'.
Modlice su domaćice i posuđivale od drugih kako bi imale što više 'fela'. U prkače se može staviti malo praška za pecivo, malo sode bikarbone ili žličica salakalije (licitarske germe u prahu, amonijak bikarbonata). Naziv ovih sitnih kolačića očigledno je povezan s time što su to kolačići od prhkog (prkog) tijesta. Nazivaju se još i licitari, salagarci, paprenjaki. No, ovi paprenjaki nemaju reljefne otiske drvenih kalupa, nego se jednostavno režu modlicom ili čašom, sadrže papar, ponekad još i orahe ili med tako da su 'braun' boje. Zamese se z mastjom, budu tvrdi, ali za 2 dana odmeknu", živopisno, na podravskom narječju, opisuje Matijaško.
Detaljan program preuzmite u dokumentu ispod teksta.
Tagovi
Autorica
Rekordan EuroGrain: Više od 500 stručnjaka raspravljalo o budućnosti žitarica
Koje su cijene ulaznica, a šta glavna nagrada ovogodišnjeg Novosadskog sajma?
Imamo šampione 27. Međunarodnih dana masline u Zadru
Počeo trodnevni sajam u Gradišci: Stiglo više od 100 izlagača
