Peradari BiH: Ne tražimo privilegije, već fer uslove na tržištu

Nijedna država se nije uspjela razviti na sektoru poljoprivrede, ali nijedna uspješna država nema nerazvijen sektor poljoprivrede. Iz toga slijedi da se i u BiH poljoprivreda mora razvijati, ako jednog dana želimo razvijenu državu. Čulo se ovo na panelu "Trendovi u trgovini pilećim mesom, pilećim mesnim prerađevinama i jajima: izazovi i prilike na tržištima", održanom u okviru 2. Međunarodnog kongresa peradara/živinara, koji je svečano otvoren jučer, 14. maja, u Sarajevu. Predstavnici najuspješnijih kompanija u sektoru, bili su učesnici panela kojeg je moderirao prof. dr Nihad Fejzić.

Peradarska industrija je pokazatelj koliko je važno imati domaću proizvodnju, naveo je Adnan Hodžić, predstavnik kompanije Perutnina Ptuj BH, odgovarajući na pitanje o kupovnoj moći i potrošačkim navikama u BiH. Inflacija je, kako je naveo, i dalje tema broj jedan, ne samo u našoj zemlji, nego cijelom regionu.

"Odnedavno u kompaniji mjerimo potrošačke indekse i gledamo na tržištima gdje je prisutna Perutnina, koji je indeks našeg proizvoda u odnosu na druge. Pileće meso se tu nalazi u jednom pozitivnom trendu", rekao je Hodžić.

Govoreći o tranziciji potrošačkih navika kroz vrijeme, iz svog dvodecenijskog iskustva, zanimljiv je podatak iznio Edin Jabandžić, direktor kompanije Madi d.o.o., kazavši kako je 2005. godine paleta proizvoda izgledala ovako - više od 85% u cijelom piletu , a 15-tak posto pilića je išlo na rasijecanje.

"Danas, nakon 20 godina, mi imamo kroz određenu tranziciju društva, prezentaciju zdravlja, rasta, situaciju da se 85% mesa rasijeca, a samo 15% se prodaje kao cijelo pile, to je samo pokazatelj koliko jedno društvo može doživjeti tranziciju, ako aktivno sudjeluju svi u tom procesu. Povećavanje svijesti o zdravlju ljudi, peradarstvo je opravdano iskoristilo kao priliku da prezentuje benefite konzumacije pilećeg mesa", rekao je Jabandžić.

I potrošnja jaja također, bilježi pozitivne trendove. No, kako je kazao Bojan Mirkić, predstavnik kompanije Agreks d.o.o., uz sve pozitivne trendove kada je riječ o potrošnji, u obzir treba uzeti i druge trendove, poput odljeva stanovništva.

"Svaka od naših kompanija mora da pronađe izlaz za svoje proizvode, jer je 3,5 miliona ljude premalo za bilo šta ozbiljno", poručio je Mirkić.

Ključne prepreke za izvoz

A, na granicama, ne ide sve glatko. Fitosanitarne barijere prilikom izvoza bh. proizvoda, također je jedna od tema koju su komentirali učesnici panela.

Belma Spahić, izvršna direktorica kompanije Brovis d.d., istaknula je da se proizvodi iz BiH često uzorkuju te kako se ponekad traže i analize koje nisu dostupne u laboratorijima u našoj zemlji, što znači da se sam proces izvoza otežava jer proizvođači dugo čekaju rezultate iz laboratorija van BiH.

"Prije par godina, prilikom izvoza zamrznutog pilećeg mesa, naša roba je na granici čekala dva mjeseca rezultate analize. Jako je teško doći do polica izvan BiH, kompletna ta procedura uveliko poskupljuje našu proizvodnju", kazala je Spahić.

Poruke vlastima

U završnici panel sesije, moderator je zatražio od predstavnika peradarskih kompanija da upute po jednu poruku bh. vlastima.

Ukratko, poručili su slijedeće:

• Potreban ravnopravan tretman bh. proizvoda na izvoznim tržištima. BiH mora podići kredibilitet i osigurati da izvoz ne čeka mjesecima, već da bude tretiran jednako kao što se uvoznicima omogućava ulazak na bh. tržište.
• Omogućiti izvoz jaja A kategorije na tržište EU
• Ubrzati proces usklađivanja domaće zakonske regulative s evropskim standardima kako bi se otklonile prepreke za izvoz i olakšalo poslovanje.
• Zaštita proizvođača uslijed pojave pandemija.
• Pomoć države prilikom investicija za razvoj firmi koje su manje likvidne.
• Podrška domaćim proizvođačima u tržišnoj utakmici s EU
• Jačati lokalne proizvođače jer u tome smo daleko neravnopravni u odnosu na EU s kojom treba da se takmičimo na tržištu.