Miris pšenice i zvuk stare mašine ponovo u Branešcima: "Djed je vršio cijelom selu"

Treća branšeka vršidba, čiji je idejni tvorac Milan Derajić koji živi i radi u Italiji, održana je jučer u Branešcima kod Čelinca, kao podsjetnik na nekadašnji seoski život i zaboravljene poljoprivredne aktivnosti.

Prilika je ovo da mladi naraštaji vide kako se prije radilo u selu i kako su njihovi očevi i djedovi obavljali vršidbu pšenice, naveo je Milan koji se rado se vraća u svojoj kraj.

"Mnogi to ne znaju danas. I ja sam bio na izmaku da upamtim ovo, ali uspio sam zahvaljujući svom djedu. Sada to oživljavamo i dajemo novi život starim vremenima", kazao je Derajić, istakavši kako se nada da će u narednim godinama ovo biti masovnija manifestacija.

Pšenica posebno zasjiana

Za ovaj događaj, posebno je bila zasijana pšenica, koja je pokošena i svezana u snopove.

"Snopove pšenice smo ustogili u tzv. krsta i ona se suši i čeka vršidbu. Mašina na kojoj smo radili je vlasništvo naše porodice i ostala je iza djeda koji je vršio pšenicu u cijelom selu", rekao je ovaj domaćin, navodeći da su u Branešcima bili oni koji vole selo, svoje običaje i svoj narod.

Mještanin Radomir Popović posjetiocima je predstavio svoj aran, porijeklom ima iz Austrije.

"Na njemu je boš pumpa samo. Mnogo godina je star. Dobio sam ga na poklon. Volim starine, a ovdje sam da omladini pokažemo sa čime se to nekada radilo i kako", istakao je Popović.

Podrška lokalne zajednice

Organizator manifestacije je Centra za razvoj i promociju poljoprivrede turizma kulture i sporta, a predsjednik ove organizacije Željko Derajić istakao je da će ista biti nastavljena i u narednim godinama.

"Treća godina kako organizujemo ovu predivnu kulturno-zabavnu manifestaciju koju smo osmislili da privučemo narod, kako one koji ovdje žive tako i one koji žive u inostranstvu", rekao je Derajić.

Stara vršilica opet u pogonu: Neki su je prvi put vidjeli, drugima oživjela sjećanja

Podršku je dala i lokalna zajednica, a načelnik Vlado Gligorić rekao je da su Branešci pozitivan primjer održavanja tradicije tog kraja, te dodao da je riječ i o humanitarnoj priči jer su uključene i osobe sa Daunovim sindromom.

Pokrovitelj manifestacije koja nas podsjeća na naše korijene, stare običaje i tradiciju koju s ponosom čuvamo, bio je direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, Vlado Đajić, koji je naveo da ni u vremenima kada je bilo teško i kada su porodice preživljavale samo od poljoprivrede osobe sa Daunovim sindromom nisu izvodili na njive.

"Nisu im dozvoljavali rad na poljoprivrednim mašinama, mi danas želimo da pokažemo da su oni ljudi kao i mi, sa svim vrlinama, manama, limitima i mogućnostima, a istovremeno da pokažemo da su oni svojom voljom i željom jači od mnogih koji možda imaju bolje fizičke predispozicije", rekao je Đajić.