Hrvatsko-njemački okrugli stol o ekološkoj poljoprivredi

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 08. lipnja 2009. održan je Hrvatsko-njemački okrugli stol o ekološkoj poljoprivredi koji su svojom prisutnošću uveličali predstavnici: MPRRR Uprave za ruralni razvoj, HZPSS-a Odjela za integriranu i ekološku poljoprivredu, nadzornih stanica, pravnih osoba za provedbu postupka potvrđivanja, ekoloških poljoprivrednih proizvođača te studenata i profesora njemačkog Sveučilišta Kassel.

Cilj ovog okruglog stola bio je upoznavanje kolega iz Njemačke s dostignućima i postojećim stanjem hrvatskog sektora ekološke poljoprivrede, a isto tako upoznavanje hrvatskih sudionika sa razvitkom ekološke poljoprivrede u Njemačkoj. Nakon pozdravnih riječi Željke Gudelj Velaga, dipl. ing., ravnateljice Uprave za ruralni razvoj MPRRR, te direktorice Ecologice Sonje Karoglan Todorović, dipl.ing., stanje ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj predstavio je načelnik Odjela za integriranu i ekološku poljoprivredu MPRRR Tomislav Petrović, dipl.ing.

Da bi se stvorila jasnija predodžba važnosti ovog skupa ne smije se izostaviti predstavljanje Sveučilišta Kassel, koje je prvo sveučilište na svijetu koje je u redoviti studijski program uvrstilo ekološku poljoprivredu (potkraj osamdesetih godina prošloga stoljeća). Kada je riječ o ekološkoj poljoprivredi, ovo sveučilište zasigurno je jedno od najvećih i najuglednijih. Njega pohađa 650 studenata, a od 35 katedri za ekološku poljoprivredu na području njemačkih sveučilišta na ovom su zastupljene 22 katedre vezane za ovo područje. Sveučilište raspolaže s 340 ha poljoprivrednih pokusnih površina, a svake godine iz fondova EU iskoristi se oko 4 milijuna eura za istraživački rad.

Prof. dr. Jürgen Hess, dekan Fakulteta za ekološku poljoprivredu Sveučilišta Kassel koji je ujedno i član Znanstvenog odbora za poljoprivrednu politiku Saveznog Ministarstva za hranu, poljoprivredu i zaštitu potrošača Republike Njemačke, sudionike okruglog stola upoznao je sa stanjem i izazovima razvitka ekološke poljoprivrede u Njemačkoj, gdje posebnu ulogu zauzima aktivan rad oko 500 udruga ekoloških proizvođača.

Njemački se potrošači još od djetinjstva educiraju o važnosti konzumacije ekoloških proizvoda kroz programe degustacije po vrtićima i školama te različitim stvaralačkim radom i natjecanjima na temu ekološke poljoprivrede. Zato i ne čudi konstatacija da su Nijemci prvi u Europi po potrošnji ovih proizvoda i činjenica da 1/3 ovih proizvoda zadovoljava potrebe potrošača, a ostali proizvodi se uvoze iz susjednih zemalja.

Poticanje ekološke proizvodnje je na državnoj razini gdje funkcioniraju četiri komisije koje usmjeravaju financijska sredstva za proizvodnju, preradu, marketing s tržištem i istraživački rad. Primjer je dat za 2008. godinu kada je za ekološku poljoprivredu izdvojeno 126 milijuna eura od čega je na istraživački rad utrošena 1/3 sredstava.

Savjetodavni rad je raspoređen na 120 savjetnika za ekološku poljoprivredu od čega je njih 50 uposleno u javnom državnom sektoru, dok 70 savjetnika radi privatno. Usluge rada i jednih i drugih savjetnika subvencionirane su od strane jedinica lokalne samouprave u iznosu od 70% cijene rada što znatno olakšava korištenje istih kod poljoprivrednika.

Završno izlaganje na temu ekoloških i makroekonomskih posljedica preusmjeravanja Hrvatske na ekološku poljoprivredu dao je nezavisni konzultant dr. sc. Darko Znaor.

Diskusija nakon izlaganja postupno se zahuktavala, a nakon brojnih odgovora i još brojnijih pitanja zadovoljni studenti i njihovi profesori napustili su MPRRR, a sudionicima iz Hrvatske dana je jasnija slika funkcioniranja i razvoja ekološke poljoprivrede u EU te upute o koracima koje smo zasigurno spremni poduzeti da bi postigli viši nivo razvoja ove tako cijenjene i zasigurno kvalitetne poljoprivredne proizvodnje koju krasi posebnost jer je značajka suvremenog, kulturnog i osviještenog čovjeka.

Autor: mr.sc. Ines Pohajda