Hranu ne možemo proizvoditi bez tla, a betoniramo najplodnije površine

Bez očuvanog zemljišta nema ni hrane, ni održivih zajednica, ni sigurnosti za buduće generacije, poručeno je sa simpozija održanog u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine "Zemljište kao faktor razvoja poljoprivrede i zaštite životne sredine u BiH", u povodu Svjetskog dana tla.

Otvorena su ključna pitanja upravljanja zemljištem u Bosni i Hercegovini - od njegove degradacije i zapuštenosti, preko urbanizacije i betonizacije, do nedostatka jasne i dugoročne zemljišne politike.

Zabrinjavajući podaci

Više od dvije milijarde hektara zemljišta (dvostruko više od površine Kine) trenutno je u svijetu degradirano. U posljednjih 50 godina potrebe za animalnim proizvodima su se veoma povećale, a samim tim i površine za upotrebu poljoprivrednog zemljišta za oko 65%. Bosna i Hercegovina raspolaže sa oko 1,7 miliona hektara obradivog zemljišta, ali se u stvarnoj proizvodnji koristi tek oko 1,15 miliona hektara, dok je značajan dio zemljišta potpuno van funkcije.

Kako je navedeno, prosječna površina poljoprivrednog gazdinstva iznosi svega 2,44 hektara, što jasno govori o izrazitoj usitnjenosti posjeda. Istovremeno, procjene pokazuju da BiH danas proizvodi tek oko 23 posto hrane za vlastite potrebe.

U globalnom kontekstu, upozoreno je da se više od 30 posto svjetskog tla nalazi u stanju degradacije, dok se do 2050. godine očekuje skoro 10 milijardi stanovnika na planeti i potreba da se proizvodnja hrane poveća za čak 50 posto. Upravo zato pitanje tla više nije samo agrarno, već pitanje opstanka.

Strateški resurs

Predsjednik Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, dopisni član ANUBiH prof. dr. Hamid Čustović, naglasio je da se zemljištu u BiH mora pristupiti kao strateškom resursu.

"Hranu ne možemo proizvoditi bez tla. Bez obzira na sve tehnologije, bez zdravog zemljišta nema ni sigurne proizvodnje hrane. Agrarna politika se ne može svesti samo na subvencije, ona mora imati razvojni i dugoročni karakter", rekao je prof. dr. Čustović

Na ozbiljne sistemske probleme ukazao je i dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Muhamed Brka, ističući da se prema zemljištu u BiH odnosi krajnje neodgovorno.

"Mi betoniramo najplodnije površine, a istovremeno uvozimo više od 70 posto mesa i veliki dio hrane. Postavlja se pitanje – gdje ćemo sutra proizvoditi hranu? Od čega će živjeti ljudi koji će u budućnosti sve više živjeti u gradovima?", naveo je prof. dr. Brka.

Je li nas sramota raditi na farmi? Arifagić: "Zaposlio bih odmah tri radnika"

Posebno je upozorio na pad interesa mladih za agrarne studije i potpunu neusklađenost obrazovanja s potrebama prakse. Iako fakulteti nude saradnju privredi i uključivanje stručnjaka iz realnog sektora u nastavni proces, takva saradnja i dalje izostaje.

"Imamo projekte, imamo znanje, imamo pametna rješenja, ali bez sistemske podrške ona ostaju u ladicama", poručio je Brka.

Jasan zaključak

Kao jedan od pozitivnih iskoraka istaknut je i novi master program iz upravljanja zemljištem, pokrenut upravo na inicijativu akademika Čustovića, s ciljem stvaranja stručnog kadra koji će u budućnosti moći odgovoriti na sve složenije izazove u oblasti poljoprivrede i zaštite tla.

Bez uređenog katastra, okrupnjavanja posjeda, ulaganja u navodnjavanje, digitalizacije i pametne poljoprivrede, te snažnije uloge nauke i struke u kreiranju politika, Bosna i Hercegovina teško može osigurati prehrambenu sigurnost i održiv razvoj, zaključeno je na Simpoziju.

Ovogodišnji simpozij okupio je eminentne stručnjake iz Bosne I Hercegovine i regije, a planirano je da se radovi recenziraju i štampaju u vidu Zbornika radova ANUBiH u printanoj i elektronskoj formi u 2026. godini, kako bi mogli biti dostupni široj javnosti. Simpozij je organizirala Komisija za poljoprivredu i ruralni razvoj ANUBiH, u saradnji s Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu.