EU fondovi - prilike za rast i razvoj

Konferencija EU fondovi - prilike za rast i razvoj u organizaciji Mreže za održivi razvoj Hrvatske, Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i Udruge Općina Republike Hrvatske, održana je u Osijeku. Mreža za održivi razvoj Hrvatske osnovana je prema načelima LEADER pristupa - osnaživanja lokalnih područja kroz lokalni strateški razvoj i alokaciju resursa.

Glavni cilj Mreže je povezivanje, jačanje kapaciteta, razmjena iskustava i javno zagovaranje interesa lokalnih akcijskih grupa (LAG), razvojnih i znanstvenih ustanova i ostalih pravnih osoba koje se bave ruralnim razvojem u Republici Hrvatskoj, te osiguravanje njihova sudjelovanja u europskim i ruralnim mrežama.

Hrvatska zajednica županija broji 20 županija i njihovih župana te Grad Zagreb koji zajednički, bez obzira na političku pripadnost, aktivno rade na promicanju ustroja regionalne samouprave te na poticanju i potpori ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka svih županija. Kroz Hrvatsku zajednicu županija žele komunicirati prema upravnim tijelima, izvršnoj vlasti i javnosti te ojačati sustav koji zajednički grade niz godina, a sve sa ciljem funkcionalne decentralizacije Republike Hrvatske.

Udruga gradova je nacionalna, nestranačka i nepristrana zajednica gradova osnovana 2002. godine s ciljem poticanja suradnje jedinica lokalne samouprave i promicanja zajedničkih interesa gradova u Republici Hrvatskoj, dok je Udruga općina u Republici Hrvatskoj neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija, utemeljena na načelu dobrovoljnog udruživanja, koju su osnovale hrvatske općine s ciljem promocije i zaštite svojih interesa.

Osnaživanje lokalnih zajednica

Cilj je unaprjeđenje kvalitete života u ruralnom području, osnaživanje i povezivanje dionika koji djeluju na ruralnom području u smjeru održivog razvoja te donošenju odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Na konferenciji je predstavljena analiza stanja u poljoprivredi i ruralnim područjima Republike Hrvatske, mogućnosti koje malim i srednjim poduzetnicima otvara udruživanje u klastere, te što je LEADER pristup i koje su glavne aktivnosti LAG-ova. Tijekom prezentacija, sudionici konferencije dobili su uvid u iznimno lošu situaciju poljoprivrede u Hrvatskoj, kao i u probleme koji nastaju zbog neučinkovite administracije na različitim razinama.

No, istovremeno postoje općine, gradovi i županije koje se ističu uspješnim povlačenjem sredstava dostupnih u fondovima Europske unije. "Jedan od preduvjeta za uspješno povlačenje sredstava iz EU fondova je imati sposobne i kapacitirane ljude koji znaju raditi. To je bio prvi potez koji sam napravio kad sam postao načelnik - promijenio sam tim ljudi i doveo mlade i ambiciozne ljude koji su željeli učiti i raditi, i nakon nekog vremena projekti su počeli stizati", naglasio je načelnik Općine Antunovac Ivan Anušić.

Program ruralnog razvoja nije dobro konicipiran

U panel raspravi Kako smanjiti nezaposlenost u ruralnim područjima, u kojoj su sudjelovali Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Krunoslav Zmaić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Tugomir Majdak, predsjednik Mreže za održivi razvoj Hrvatske, Ivan Anušić, načelnik Općine Antunovac, i Andrija Matić, pročelnik u Vukovarsko-srijemskoj županiji, zaključeno je kako na razini Ministarstva poljoprivrede RH nije dobro koncipiran Program ruralnog razvoja RH 2014-2020, te kako svakako treba iskoristiti mogućnost za njegovo reprogramiranje.

Edukacija je istaknuta kao jedan od ključnih elemenata koji mora biti dostupan poljoprivrednicima, gospodarstvenicima i drugim dionicima zainteresiranim za ruralni razvoj. Zaključeno je da trenutni obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj ne odgovara potrebama tržišta rada, a dodatni je problem što nije usmjeren prema budućnosti i praćenju trendova.

Suradnja znanosti, javne uprave i gospodarstva

"Hrvatski obrazovni sustav mora se reformirati u smjeru osnaživanja trokuta znanja (triple helix), kako bi došlo do suradnje znanstvenih ustanova, javne uprave i gospodarstva. Mora doći do razvoja dualnog obrazovanja tako da mladi ljudi nakon završenog obrazovanja imaju i teorijsko i praktično znanje, te se mora razviti cjeloživotno učenje jer bez kontinuiranog praćenja trendova na tržištu ne može se osigurati konkurentnost i održivost. Značajan preduvjet gospodarskog razvoja su sve vrste udruživanja koja rezultiraju sinergijskim učinkom poput Lagova, klastera", naglasio je Tomislav Ćorić.

Sudionike konferencije najviše je zanimalo gdje se mogu javiti i dobiti pomoć pri izboru programa na koji se mogu javiti, gdje mogu dobiti pomoć u izradi projektne dokumentacije, te pri izboru partnera.

Izravno pomaganje poljoprivrednicima

"Mreža za održivi razvoj Hrvatske upravo je pokrenuta s ciljem izravnog pomaganja poljoprivrednicima, OPG-ima i svim drugim zainteresiranim gospodarstvenicima u usmjeravanju projektnih ideja prema konkretnim projektnim prijedlozima i mjerama programa ruralnog razvoja u kojima mogu ostvariti bespovratna sredstva za njihovu realizaciju. Umrežavanjem relevantnih organizacija i institucija poput Lagova, razvojnih agencija i konzultanata u Mrežu osigurava se dostupnost svih potrebnih stručnih znanja za ostvarenje toga cilja", rekao je Tugomir Majdak, predsjednik Mreže za ruralni razvoj.

Republika Hrvatska je većinski ruralno područje, iako je početna analiza utvrdila da Hrvatska danas ima manju vrijednosti poljoprivredne proizvodnje nego je to bilo 2005. godine, i dalje postoje modeli koji mogu urediti sustav poljoprivrede i doprinijeti njezinom razvoju.

"OPG-i moraju biti središte poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, poljoprivredni sustav se može urediti, a poljoprivreda u kratkom vremenu može povećati BDP u Hrvatskoj za 2 do 4 %. To nije nedostižno, i ako se na ovaj način uredi ruralni razvoj neće biti razloga za dodatna iseljenja iz Slavonije, kakvima danas svjedočimo", naglasio je Krunoslav Zmaić.