Ćupter se ne zaboravlja: Spaja tradiciju, sjećanja, ali i Hercegovce

Ćupter, koji mnogi još nazivaju i hercegovačka gumena bombona, tradicionalno se pravi od mošta, a već sedmu godinu za redom u Tepčićima u Čitluku se slavi ova slastica kroz organiziranje sajma, jedinstvene manifestacija s ciljem njegovog promoviranja i populariziranja.

Ove godine, Sajam ćuptera okupio je dvadesetak izlagača iz BiH i Republike Hrvatske i ponovno potvrdio kvalitetu ove hercegovačke slastice.

Tisuće posjetilaca

Stiglo je i nekoliko tisuća posjetitelja, koji su zahvaljujući organizatoru, društvu "Ante" iz Tepčića, uživali i u degustaciji drugih tradicionalnih hercegovačkih specijaliteta poput uštipaka, meze, zelja i drugih jela, uz bogat kulturno-zabavni program. Predsjednik ovog društva, Mario Doko, kaže kako Sajam, svake godine ide stepenicu više.

"Postao je mnogo više od lokalnog događaja – mjesto susreta tradicije, domaćih proizvoda, kulturnog programa i zajedništva, ne samo Brotnja, nego i za cijelu Hercegovinu i šire", kaže Doko, a, upravo zahvaljujući entuzijazmu i velikoj upornosti članova Društva "Ante" sve je prepoznatljiviji kao značajna manifestacija koja čuva duh starine i promiče vrijednosti ovoga kraja.

Što Hercegovac smisli, teško je nadmašiti: Stara "gumena bombona" za koju će se tek daleko čuti

Ćupter je, dodaje, simbol tradicije i domaće proizvodnje. Svi oni malo stariji, sjećaju se vremena kada je on, suhe smokve i grožđice, bili jedino slatko kojim su se kao djeca mogli zasladiti. "Upravo nas ta sjećanja na djetinjstvo potiču da sve ono što nas je vezalo za te dane ne padne u zaborav. Želimo da tradicionalna jela i proizvodi s naših prostora ne nestanu, već da ih kroz ovaj sajam prenesemo na mlađe generacije."

Posjetitelji mogu sve te proizvode kušati i kupiti, jer Sajam ima izložbeno-prodajni karakter. Vizija je da u budućnosti preraste u manifestaciju koja će okupljati sve proizvođače tradicionalnih i zaštićenih hercegovačkih proizvoda.

Uz izložbeni, manifestacija ima i svoj natjecateljski dio, a kvalitetu ćuptera i njihovu izvornost ocjenjivao je stručni žiri. Najviše ocijene ove godine dobio je ćupter Anite Miletić iz Donjeg Velikog Ograđenika. Drugo mjesto osvojila je Tea Šaravanja iz Čitluka, dok je treće mjesto osvojila konoba "Dane" iz Gornjih Radišića.

Bez roka trajanja

Od lani je i ćupter pod oznakom zaštićenog zemljopisnog porijekla i time je dobio na još većoj vrijednosti. Tradicija pripreme generacijama se prenosi u čitlučkom kraju i nastoji otrgnuti od zaborava. Njegova specifičnost je u tome što nema rok trajanja, sazrijeva poput pršuta ili meda.

"Njegova čistoća i prirodnost mu daju posebnu autentičnost i vrijednost. Glavni sastojak mošta od kojeg se pravi ćupter, mora sadržavati do 70 posto žilavke ili blatine, autohtonih hercegovačkih sorti", podsjeća Doko.

Ova tradicionalna slastica, odavnina je krasila obiteljske stolove u Hercegovini, posebice za vrijeme blagdana, a upravo ta tradicija se nastoji održati i danas i promovirati kroz ovu jedinstvenu manifestaciju.